Naslov
"Novi" Evlija Čelebi : autograf "Putopisa"
(The "New" Evlia Cheleby : the Travelogue's Autograph)

Autori
Moačanin, Nenad ; Jurin Starčević, Kornelija

Izvornik
Književna smotra (0455-0463) 46 (2014), 3; 77-90

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Evlija Čelebi ; Putopis ; Autograf
(Evlia Chelebi ; Traveloque ; Autograph)

Sažetak
Evlija Čelebi (punim imenom Evliyâ Çelebi bin Derviş Mehemmed Zillî) poznati je osmanski putnik iz 17. stoljeća koji je proveo više od četrdeset godina putujući diljem Osmanskog Carstva i izvan njegovih granica. Svoja brojna putovanja detaljno je opisao u deset opsežnih svezaka u djelu koje je naslovio Seyahatnâme. To je djelo primarno utemeljeno na svjedočanstvu autora, odnosno na Evlijinim osobnim doživljajima i iskustvima. Iako se u znanstvenim krugovima još uvijek raspravlja o autentičnosti nekih epizoda koje je Evlija opisao (dvojbeno je da je posjetio Nizozemsku i Španjolsku) i premda je očigledno da su neki podatci utemeljeni na izvorima koje su napisali raniji osmanski kroničari i historiografi (primjerice Ibrahim Pečevija, Mehmed Ašik), posljednjih nekoliko godina Evlijino djelo sve više dobiva na relevantnosti. Većina suvremenih osmanista povjesničara, ali i znanstvenika drugih disciplina poput filologa, koji su proučavali Evlijino djelo na temelju autografa, prepoznali su Seyahatnâme kao pouzdan povijesni izvor koji uz pravilnu metodologiju nudi objektivna i višestruko korisna saznanja. Stoga ne čudi da je Evlija Čelebi danas vjerojatno najcitiraniji osmanski autor u svjetskoj historiografiji. No nije uvijek bilo tako. Sve donedavno su ocjene o njegovoj pouzdanosti bile vrlo oprečne. Dio znanstvenika smatrao je da je Evlijino djelo riznica dragocjenih informacija, a dio ga je odbacivao kao zbirku izmišljenih priča. Cilj ovog rada je naznačiti put za komparativnu analizu „Putopisa“ odnosno prijevoda Seyahatnâme od strane Hazima Šabanovića i V., VI. i VII. sveska autografa kako bi se na temelju preliminarnog istraživanja nekolicine odabranih primjera („štihproba“) utvrdio raspon razlika, provjerila vjerodostojnost nekih Evlijinih svjedočanstava i pridonijelo procjeni pouzdanosti Seyahatnâme kao izvora za povijest hrvatskih zemalja i susjednih regija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA