ࡱ> vxu)`x~bjbj .{{{5    ,L$;(||||||||*',',',',',','$(hY+P'|||||P'||'&&&|Z||*'&|*'&&&|p !  &*' (0;(& ,X$, ,&& ,&|||&|||||P'P'&|||;(||||   Kraj univerzalne filozofije povijesti  od Lwitha do Vattima Jedna od tema koje se uvijek iznova vraaju kada se povede rasprava o samoj biti postmodernog stanja jest i kraj filozofije povijesti. To nije, radi se o kraju univerzalne filozofije povijesti. Nadalje, pri a se i o krizi u ideji same povijesti, kao takove. Uope, tema povijesti jest  kao uostalom i ideja kraja/krajeva  neato ato nosi markaciju postmodernog stanja, ili, pak, transparentnog druatva (Vattimo). Ima li danas smisla govoriti o jednoj filozofiji povijesti? Barem u smislu kakvom ju je definirao Hegel u istoimenom spisu? Kakva je budunost tzv. povijesnog mialjenja? Treba li nam, uope, filozofija povijesti? Cui bono? Karl Lwith u svom paradigmatskom spisu Svjetska povijest i dogaanje spasa (1949/1953) radikalno dovodi u pitanje smislenost hegelovske filozofijske discipline. Naravno, i ne samo nje... u ovom se spisu (kako kazuje A. `ar evi) deaava stvarnosno razmatranje teoloakih pretpostavki filozofije, odnosa filozofije prema kraanskoj teologiji, a ato ini nit vodilju cjelokupne kritike metafizi ke tradicije mialjenja, dosljedno provedene iz vidokruga jedne filozofske physiologije. ovjek je, prema Lwithu (a onda i prema `ar evievoj interpretaciji) homo naturalis, koji se suprotstavlja povijesnoj ideji. S ime ponajprije u pitanje dolazi ideja filozofije povijesti? Prema Vattimu, drugome misliocu kojeg ovdje supostavljamo u dijalog s Lwithom, s nastupom postmoderne, tj. kraja moderne (kako glasi naziv njegova najva~nijeg filozofskog spisa), svjedo imo tomu da se povijest viae ne mo~e sagledavati kao unilinearan proces. Deaava se duboka kriza u poimanju fenomena povijesti, a o kojoj svjedo i i sveukupna rasprava glede koncepcija moderne vs postmoderne. Lwith svoju kritiku cjelokupne metafizi ke tradicije provodi kroz dovoenje u pitanje sam ideje povijesti kao one koja svoj smisao ne pronalazi u sebi, ve ga mora tra~iti u ne emu drugome. Na pitanje: Odreuje li se uope bitak i `smisao` povijesti iz nje same, a ako ne, iz ega se onda odreuje?  odgovor jest: ne, povijest nema smisla u sebi samoj nego ga ona treba tra~iti u vjeri u spasonosni dogaaj. Dakle, filozofija povijesti nu~no se obraa teologiji. Zajedni ko ishodiate filozofije i teologije, ergo, biva traganje za spasonosnim dogaajem koji bi ispunio krajnju svrhu ljudske egzistencije. Radi se o  i kod jedne i kod druge  o eshatologiji. Lwith svoje istra~ivanje o historiografiji takovrsnog koncepta `filozofije povijesti` vrai kronologijski izokrenuto. Najprije krei od aktualitetu najbli~ih koncepcija (Burckhardt) da bi zavraio s onima vremenski najudaljenijim (Joachim, Augustin, Orosius).Upravo e mu Augustin biti paradigmatskim primjerom razvoja same stvari kao onaj koji je umnogome najbitnije odredio i Hegelovo konstituiranje filozofijske discipline o kojoj je rije   filozofije povijesti. U svojoj knjizi De Civitate Dei Augustin izla~e da cijelom svjetskom povijeau upravlja Bog, koji je njezin glavni akter i koji zapravo stvara ovje anstvo kao subjekt takove povijesti. Kasnije se takova ideja kao povijesti spasenja samo sekularizira. Giambattista Vico biva prvim modernim filozofom koji razvija ideju univerzalne historiografije na znanstvenom temelju. On e zastupati tezu da je povijest razumljiva upravo stoga ato je ovje anstvo ono koje stvara historiju (verum et factum convertuntur). U prosvjetiteljstvu  ponajprije djelovanjem Condorceta  srea se ovje anstvu mo~e povratiti tek ako se ovo izvu e ispod jarma ignorancije i servilnosti crkvi i sveenicima. Sekularizacija ideje spasenja ovdje do~ivljuje svoj vrhunac. Iz Lwitha, nabrajajui ove primjere ato ih gore navodimo, na koncu zaklju ujemo kako je filozofija povijesti Zapadni konstrukt, te da je ovje anstvo kao njezin sekularizirani subjekt neato pripadajue i zapadnoj teoloako-kraanskoj paradigmi. Cjelokupna zbivanje tzv. zapadne filozofije subjektivnosti, dakle, posredovano je tom injenicom. Filozofija povijesti vrhuni u Hegelovom dovraenom projektu apsolutne filozofije, koja samo prenosi kategorije iz kraanske eshatologije u svjetovni, pardon, duhovni kontekst. Subjekt te filozofije preuzima ulogu kraanskog Boga, pretvarajui ga, kroz znanost iskustva svijesti u Fenomenologiji duha u jedinog aktera pojma `svjetske povijesti`. Njegova filozofija duboko slijedi kraanstvo. Nota bene, i kod Lwitha Meaning in History (1949) postaje Weltgeschichte und Heilgeschichte (1953)! Povijest se od Hegela dr~i povijeau konstituiranja subjekta zapadne filozofije, a taj je subjekt u dubokoj mjeri natopljen bo~anskim osobinama. On svoj smisao pronalazi u eshatonu koji se u bitnome ne razlikuje od onoga kojeg propagira kraanska tradicija koja i ini sukus tako shvaenog zapadnog ovjeka. U 19.stoljeu dvojica su mislioca dovela u pitanje takovrsno shvaanje pojma povijesti. Ideja `unilinearne povijesti` ugro~ena je, s jedne strane, tuma enjem da je ideja povijesti tek bajka i da se treba obnoviti u enje o vje nom vraanju (Friedrich Nietzsche). Na drugom polu ove kritike stoji mialljenje Karla Marxa. Prema ovome  svakako najistaknutijem lijevo-, odnosno mladohegelijancu  povijest je prizoriate stalne, nepomirljive klasne borbe. U jednom poneato druk ijem horizontu, ali n tragu Marxa, 1938. godine Walter Benjamin e konstituirati svoje Teze o filozofiji povijesti  ato ih, istinabog, Lwith ne tematizira  a koje unose dodatno svjetlu u raskrinkavanje klasnog karaktera jedinstvenog odvijanja povijesti na tragu `unilineranog procesa`. Tako shvaena povijest, prema najsuptilnijem esteti aru iz kruga Frankfurtske kriti ke teorije, nije niata drugo doli reprezentacija proalosti ato ju konstruiraju vladajue druatvene klase, u svrhu o uvanja svoje dominantne pozicije. Povijest koja se prenosi s koljena na koljeno svakog budueg naraataja govori samo o onim dogaajima koji su odozgo propisani najva~nijima i koji uklju uju suverene i viae-srednje klase. Siromaani, deprivirani, tj. deklasirani  ne ine povijest. U vezi s time, Gianni Vattimo, u svojoj knjizi Transparentno druatvo (1992) kazuje: Ne postoji jedinstvena povijest, nego tek slike proalosti koje se projiciraju iz razli itih glediata. Iluzorno je promialjati da postoji vrhovno ili sveobuhvatno glediate koje je sposobno sjediniti sva druga (poput povijesti koja bi ujedno obuhvatila povijesti umjetnosti, knji~evnosti, ili ratova, povijesti seksualnosti, itd.. Vattimo, kao ovjerovljeni nasljedovatelj filozofijskog tematiziranja postmodernizma, umnogome je sljedbenik Lyotarda. U igri je ovdje svojevrsna ina ica Lyotardove dekompozicije velikih pripoviz| . Z 8Jdjfl|D(DFHn0""Z$$$ֺ֘whRHCJaJhwCJaJh6CJaJhCJaJh{CJaJh{6CJaJhXEU6CJaJhXEUCJaJh!CJaJhwhwCJaJhw6CJaJhwCJaJhRH6CJaJht6CJaJhW^ CJaJhtCJaJ.|~  6 N 0 lH "$$(*-gdt$a$gdtx~$$$''''))L******&+j+,,,\1t1T22223356778$8,8F8882:4:6:::::~<HPK^K(N*N^N`NNNN*PrPvP¹¹¹¨¨¨¨𨞨𞕞h MK6CJaJh MKCJaJUhzCJaJhz6CJaJh 6CJaJh CJaJh6CJaJhCJaJhw6CJaJhwhw6CJaJhRHCJaJhwCJaJ:--z1377:BKLLNxPbSTVjWWTXj[\p]__"`\acd$ef(g4ggh~kk>ljl@nnFozp@rrsuuvTwwxyy6z8zzN{t|gd`(4h6h8h?H'g6ul x  no|V~{ M!!:"i"#$$&&P&&(((])^)))**+,^,t,_---|._//&01111>22213Z3[333y4K5}50000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@000@0@00@0@00@00000000>?H'g6ul x  no|V~{ M!!:"i"#$$&&P&&(((])^))**+,^,t,_---|._//&01111>22213Z3[333y4}500000000000000000000000000<0000000000000000 0000000000000200300400500500700700900900900<0000>00?00@00@00B00B00D00D00D00D00D0000000000M00M00O00O00Q0$vP4hv~x~"@BD-EH#$tuz~x{!!!!@"A"g"i"""@$B$o$p$$$$$$$&&&&F'G'l'm'}'~'(())])^)))))))))M*O*Y*Z*]*^***R,S,s,t,--*.,.....//00000000110323?3@3H3I3P3Q3Z3[3P4Q444q5y5}5=?GH&'fg56tu~k l w x ~  mo{|UV}~z{ L!M!!!9":"h"i"##$$$$&&O&P&&&((((((\)^))))))***++,,],^,s,t,^-_-----{.|.^/_///%0&0111111=2>222220313Y3[33333x4y4J5K5}5 QSno&TaorttuST ""$$%%m'm'~'~'''(())))))))))<*>*Y*Z*[*]*>+?+I+Q+++G,G,U,W,|.|.....//000000112}5q5y5}5v=Ui|W^ +AB MKXEUX[U]%^pwG1;s!tw {~QWRHz`(@z5z5.qz5z5 ?{5`` ` `````*`0`6`8`:`HUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"[N,-a-a$r4d`5`52QHP)?t2=Kraj univerzalne filozofije povijesti  od Lwitha do VattimaUserUserOh+'0( 8D d p |@Kraj univerzalne filozofije povijesti od Lwitha do VattimaUser Normal.dotUser7Microsoft Office Word@b!@>@t!-՜.+,0$ hp|  a`5' >Kraj univerzalne filozofije povijesti od Lwitha do Vattima Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEGHIJKLMOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdfghijklnopqrstwRoot Entry F@7L!yData F1TableN ,WordDocument.SummaryInformation(eDocumentSummaryInformation8mCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q