Naslov
Čakavština i lingvistička geografija
(Čakavian and geolinguistic)

Autori
Lončarić, Mijo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Riječki filološki dani 9

Urednik/ci
Silvana Vranić

Grad
Rijeka

Godina
2011

Raspon stranica
387-395

ISBN
978-953-6104-70-3

Ključne riječi
Hrvatski jezik, čakavsko narječje, lingvistička geografija
(Croatian, Čakavian, goelinguisticd)

Sažetak
Za lingvističku, dijalektološku geografiju u širem značenju za hrvatski jezik može govoriti rano – od Bartola Kašića i Juraja Habdelića. Izrađivale su se pojedinačne karte, jezika i dijelova. Izrada atlasa, odnosno prikupljanje građe za njega, počinje kasno, tek u drugoj polovici 20. st. (Francuska i Njemačka u 19. st.) U Općeslavenski lingvistički atlas uključeno je 13 mjesnih čakavskih govora, u Europski lingvistički atlas 5. U Hrvatski jezični atlas (HJA), zasnovan 1996., uključena su 102 čakavska govora (od401), iz zemlje i dijaspore. Za vjerodostojnu interpretaciju građe u upitnicima prije izrade karata izrađuju se raditi fonološki opisi. Najvažniji projekt hrvatskoga jezikoslovlja i filologije te jedan od najvažnijih projekata hrvatske znanosti i kulture (Hrvatski jezični atlas) nije normalno financiran, ne financiraju se terenska istraživanja. 1999. prišlo se intenzivnoj izradi fonoloških opisa čakavskih punktova, jer su oni bili gotovo potpuno istraženi (štokavski i kajkavski nisu ni danas). Iznose se principi obrade i specifična pitanja za čakavsko narječje. Objavljivanjem fonoloških opisa čakavskih govora obuhvaćenih Hrvatskim jezičnim atlasom hrvatski jezik dobiva prvi među slavenskim i europskim jezicima takvo djelo, koje obuhvaća prikaze fonoloških sustava jednoga narječja, dijasistema skupine dijalekta.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA