Naslov
Pogled u toponimiju župe Čerin
(An overview of the toponymy of the Čerin's Parish)

Autori
Vidović, Domagoj

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Župa Čerin - 150. obljetnica osnutka župe 1864. - 2014.

Urednik/ci
Dodig, Dario ; Korać, Dijana

Izdavač
Naša ognjišta ; Župni ured Čerin

Grad
Tomislavgrad : Čitluk

Godina
2014

Raspon stranica
57-61

ISBN
978-9958-782-35-0

Ključne riječi
antropnomija, toponimija, onomastika, Čerin
(anthroponymy, toponimy, onomastics, Čerin)

Sažetak
U ovome se radu obrađuje toponimija župe Čerin koju obuhvaćaju naselja Blatnica, Čalići, Čerin, Dragićini, Hamzići te Mali i Veliki Ograđenik. Većina naselja nose imena antroponimnoga postanja (Čalići, Dragićina i Hamzići sigurno, a najvjerojatnije i sam Čerin), dok su ostala imena naselja uvjetovana reljefnim značajkama obrađenoga područja (Blatnica < blato) ili posjedničkom podjelom (Ograđenik). Prethrvatskomu (predrimskomu i rimskomu sloju) mogao bi pripadati toponim Kaštun (usp. lat. castrum 'utvrđeni grad' te osnova toponima Grmadija (< garma 'spilja'). Hidronim Sutivan 'sveti Ivan') dalmatskoga je postanja, prežitak je ranih romansko-hrvatskih dodira i razdoblja pokrštavanja Hrvata. Čerinski toponim Sutivan nalazi se znatno dublje u zaleđu nego što je zabilježeno u temeljnim hrvatskim toponomastičkim priručnicima. Od hrvatskih toponima izdvajam puku neprozirne oronime Humac (< hum 'omanji brijeg pod travom') i Ozren (< zreti 'motriti, gledati'). Od adstratnih je jezičnih slojeva najzastupljeniji turski koji je zabilježen među odrazima toponomastičkih metafora (Bakre < bakra 'bakreni kotao'), kulturnopovijesnim toponimima (Mejdan i Vakuf) te toponimima antroponimnoga postanja (Elezovac).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA