Pregled bibliografske jedinice broj: 741736
Statistička obrada epizoda bure na zračnoj luci Dubrovnik
Statistička obrada epizoda bure na zračnoj luci Dubrovnik, 2014., diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geofizički odsjek, Zagreb
CROSBI ID: 741736 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Statistička obrada epizoda bure na zračnoj luci Dubrovnik
(Statistical analysis of the bora episodes at the Dubrovnik airport)
Autori
Pogačić, Željka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet, Geofizički odsjek
Mjesto
Zagreb
Datum
15.12
Godina
2014
Stranica
54
Mentor
Grisogono, Branko
Neposredni voditelj
Večenaj, Željko
Ključne riječi
Bura; Zračna luka Dubrovnik; Sekundni podaci vjetra; Pragovi piste
(Bora; Dubrovnik airport; One second wind data; Runway ends)
Sažetak
Zbog karakteristične mahovitosti i olujnosti, bura uzrokuje poteškoće i u zračnoj luci Dubrovnik gdje jak prizemni vjetar, nagle i učestale varijacije smjera i brzine vjetra na pojedinim dionicama uzletno-sletne staze (USS) uzrokuju poteškoće u fazi slijetanja i polijetanja zrakoplova. Na području zračne luke Dubrovnik (LDDU) uočena su dva različita tipa ponašanja prizemnog vjetra. Prvi tip bure naziva se SM (standardni model) i povezan je s dobro definiranim slojem bure u nižoj troposferi, za razliku od drugog tipa tzv. N (otvorene, sjevernog smjera) bure u kojem se sjeverno strujanje proteže kroz gotovo cijelu troposferu. Uočene su i značajne razlike u karakteristikama vjetra između praga 12 (sjeverozapadni kraj USS) i praga 30 (jugoistočni kraj USS). Cilj rada je testirati hipoteze o razlikama u mjerenom vjetru između praga 12 i praga 30 i to posebno u slučajevima SM i N bure. Za obradu i analizu bure u LDDU korištena su mjerenja trenutnog vjetra u sekundnim intervalima s dva praga, 12 i 30, u razdoblju od 16. 1. – 31. 12. 2013. Pokazano je da se početak puhanja SM bure na pragu 30 u prosjeku javlja 1 h kasnije u odnosu na prag 12. Dodatno, na pragu 30 bura prestaje puhati u prosjeku i do 1, 5 h ranije u odnosu na prag 12. U više od 50% slučajeva epizoda N bure, zabilježen je istovremeni početak na oba praga, a u ostalih 50% epizoda razlika u trajanju znatno varira. Primijenjena teorija regresije i korelacije upućuje na jaku linearnu vezu srednjih i maksimalnih brzina SM bure između pragova. Magnitude srednje brzine između pragova 12 i 30 epizoda SM bure se prosječno razlikuju za 32%, a magnitude maksimalnih brzina za otprilike 20% (manje vrijednosti na pragu 30). Pretežni smjer NNE karakterističan je i stalan bez velike promjenjivosti na pragu 12, za razliku od praga 30 gdje je varijabilnost veća, a srednji smjer u prosjeku zakrenut za 7, 5° u smjeru sjevera. Za uzorak N bure pokazuje se da je pretežni smjer sjeverni s velikim varijacijama (većim na pragu 12) te da su magnitude srednje brzine na pragu 30 u prosjeku oko 12% manje nego na pragu 12. Još manja prosječna razlika, otprilike 7%, dobivena je za maksimalne brzine (isto su manje vrijednosti na pragu 30), a veza između brzina na pragu 12 i 30 manja je nego za uzorak SM bure.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
CATURBO (09/151)
119-1193086-1311 - Bazične ORografske Atmosferske cirkulacije u Hrvatskoj (BORA) (Grisogono, Branko, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb