Pregled bibliografske jedinice broj: 741463
Jedno biskupovo pismo i njegov usud
Jedno biskupovo pismo i njegov usud // Bosna franciscana : časopis Franjevačke teologije Sarajevo, XXII (2014), 41; 369-384 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 741463 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Jedno biskupovo pismo i njegov usud
(A bishopʼs letter and his fate)
Autori
Škegro, Ante
Izvornik
Bosna franciscana : časopis Franjevačke teologije Sarajevo (1330-7487) XXII
(2014), 41;
369-384
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Apostolski vikarijat u otomanskoj Bosni; biskup fra Grgo Hiljić Varešanin (1799. - 1813.); svećenici glagoljaši
(Apostolic Vicariate in Ottoman Bosnia; bishop Fr Gregory Hiljić of Vareš (1799-1813); Glagolitic (Illyric) priests)
Sažetak
U povijesti Katoličke Crkve nisu osobito česti slučajevi uskraćivanja pastoralnog djelovanja novozaređenim svećenicima od strane njihovih biskupa, odnosno apostolskih vikara. Jedan takav datira s kraja prvog desetljeća 19. st., kada je biskup fra Grgo Hiljić, Varešanin, vikar Apostolskog vikarijata u otomanskoj Bosni od 1799. do 1813. g., uskratio služenje mlade mise novozaređenim svećenicima glagoljašima u njihovoj rodnoj župi Roško Polje kod Duvna u zapadnoj Hercegovini i pastoralno djelovanje u Vikarijatu. Ovi neuobičajeni crkveni događaji posvjedočeni su i biskupovim pismom upućenim roškopoljskom župniku, koje je završilo u rimskoj Kongregaciji za širenje vjere, te pismenom intervencijom šestorice duvanjskih seoskih glavara kod iste Kongregacije u korist djelovanja svećenika glagoljaša na hercegovačko-livanjskom području. Glagoljaši su razumijevanje i podršku imali tek u dijelu klera Splitske i Makarske biskupije, na čijem se području nalazilo sjemenište u Priku kod Omiša, u kojemu su se školovali od 1750. do 1808. g.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
Napomena
In the history of the Catholic Church there were rare cases of direct denial of pastoral action to the newly-ordained priests by their bishops or Apostolic vicars. One of these cases dates from the end of the first decade of the 19th century, when bishop Fr Gregory Hiljić of Vareš, vicar of the Apostolic Vicariate in Ottoman Bosnia from 1799 to 1813, denied celebration of the first Mass to the newly-ordained glagolitic (Illyric) priests in their home parish Roško Polje near Duvno (West Herzegovina) as well as pastoral action in his Vicariate. Bishop’s letter to the parish priest of the Roško Polje, which ended up in the Roman Congregation for the Propagation of the Faith, as well as the letter of the six village heads of the Duvno area addressed to the same Congregation in favour of the pastoral action of Glagolitic priests on the west Herzegovina and Livno area (South-West Bosnia), witness to this unusual Church controversy. Glagolitic (Illyric) priests, however, found understanding and support amongst the part of the clergy in Split and Makarska dioceses, on whose territory glagolitic (Illyric) seminary was located, more precisely in the village Priko near Omiš (south-east of Split), where they were educated from 1750 to 1808.
POVEZANOST RADA
Projekti:
019-0190610-0591 - Hrvatsko srednjovjekovlje: plemstvo i pučanstvo, vlasti i institucije (Škegro, Ante, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatski institut za povijest, Zagreb
Profili:
Ante Škegro
(autor)