Naslov
Utjecaj edukacijskih mjera na potrošnju antibiotika ; Biomedicina, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
(Impact of educational measures on antimicrobial use)

Autori
Nives Radošević Quadranti

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Mjesto
Rijeka

Datum
25.03

Godina
2014

Stranica
180

Mentor
Vlahović-Palčevski, Vera

Ključne riječi
Propisivanje antimikrobnih lijekova; Zdravstvena edukacija; Potrošnja antimikrobnih lijekova; Bakterijska otpornost
(antimicrobial prescribing; health education; antimicrobial utilization; bacterial resistance)

Sažetak
Cilj istraživanja Cilj doktorskog rada bio je procijeniti utjecaj edukacijskih mjera na stavove i znanje pu􀃾anstva u Primorsko-goranskoj županiji o upotrebi antimikrobnih lijekova, odnosno na stavove i navike lije􀃾nika primarne zdravstvene zaštite Primorsko- goranske županije pri njihovom propisivanju, kao i utjecaj navedenog na izvanbolni􀃾ku potrošnju antimikrobnih lijekova. Procijenio se utjecaj izvanbolni􀃾ke potrošnje antimikrobnih lijekova na otpornost odabranih bakterijskih sojeva. Osim navedenog, cilj je bio procijeniti utjecaj edukacijskih mjera na kvalitetu propisivanja i potrošnju antimikrobnih lijekova u Klini􀃾kom bolni􀃾kom centru Rijeka, te procijeniti utjecaj bolni􀃾ke potrošnje antimikrobnih lijekova na otpornost odabranih bakterijskih sojeva. Metode i ispitanici Stavovi, navike i znanje pu􀃾anstva Primorsko-goranske županije procijenili su se pomo􀃼u upitnika koji su se dijelili u ambulantama primarne zdravstvene zaštite i ljekarnama u Rijeci u razdobljima prije i neposredno nakon Javne edukativne kampanje za promicanje ispravne uporabe antimikrobnih lijekova (JEKA), provedene 2009., 2010. i 2011. godine. Istraživanje me􀃿u lije􀃾nicima primarne zdravstvene zaštite provedeno je pomo􀃼u upitnika koji su podijeljeni prije i nakon izdavanja Smjernica za propisivanje antimikrobnih lijekova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti za 2009/2010. godinu, tiskanih u studenom 2009. godine. Podaci o izvanbolni􀃾koj potrošnji antimikrobnih lijekova u razdoblju od 2008. do 2012. godine pribavili su se iz baze podataka Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Kvaliteta bolni􀃾kog propisivanja antimikrobnih lijekova procijenila se na temelju presje􀃾nog istraživanja provedenog na Klinici za internu medicinu Klini􀃾kog bolni􀃾kog centra Rijekakoje se zasnivalo na evidenciji svih antimikrobnih lijekova propisanih u jednom danu u pet vremenskih to􀃾aka: u rujnu 2008., travnju 2009., travnju 2010., studenom 2010. i svibnju 2011. godine. Ispravnost odabira antimikrobnog lijeka procjenjivala se individualno za svakog bolesnika ovisno o tome da li je lije􀃾en u skladu sa Smjernicama za bolni􀃾ku primjenu antimikrobnih lijekova za 2008/2009. godinu, tiskanih u prosincu 2008. godine. Potrošnja antimikrobnih lijekova u Klini􀃾kom bolni􀃾kom centru Rijeka u razdoblju od 2007. do 2011. godine utvrdila se na temelju podataka o potrošnji bolni􀃾ke ljekarne. Otpornost odabranih uzro􀃾nika infekcije pratila se kroz godišnja izvješ􀃼a Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. Rezultati Nakon provedenih edukativnih kampanja zna􀃾ajno se poboljšalo znanje pu􀃾anstva o upotrebi antimikrobnih lijekova te je kod ispitanika zabilježena manja sklonost uzimanju antimikrobnih lijekova. Lije􀃾nici primarne zdravstvene zaštite se pri izboru antimikrobnog lijeka najviše pouzdaju u vlastito iskustvo, a lije􀃾enje odabiru u skladu sa smjernicama u 35% slu􀃾ajeva. Nakon provedenih edukacijskih mjera me􀃿u pu􀃾anstvom i lije􀃾nicima došlo je do smanjenja izvanbolni􀃾ke potrošnje antimikrobnih lijekova u Primorsko-goranskoj županiji od 7, 73 DDD/stanovniku 2008. godine na 6, 98 DDD/stanovniku 2012. godine. Smanjio se i udio cefalosporina III. generacije (od 4, 25% na 3, 11%) i fluorokinolona (od 6, 57% na 6, 32%) u ukupnoj potrošnji. Smanjena izvanbolni􀃾ka potrošnja amoksicilina s klavulanskom kiselinom, makrolida i fluorokinolona u Primorsko-goranskoj županiji pra􀃼ena je nižim udjelima sojeva bakterija E.coli otpornih na amoksicilin s klavulanskom kiselinom odnosno norfloksacin, kao i nižim udjelom pneumokoka otpornog na makrolide u odnosu na iste u Republici Hrvatskoj. Udio bolesnika lije􀃾enih prema smjernicama na Klinici za internu medicinu Klini􀃾kog bolni􀃾kog centra Rijeka pove􀃼ao se od 35% u travnju 2009. godine do 50% u svibnju 2011.godine. Udio bolesnika s upitnom indikacijom za primjenu antimikrobnog lije􀃾enja smanjio se od 37, 3% u rujnu 2008. godine do 17, 3% u svibnju 2011. godine. U razdoblju od 2007. do 2011. godine u Klini􀃾kom bolni􀃾kom centru Rijeka došlo je do pove􀃼anja ukupne potrošnje antimikrobnih lijekova od 2, 4%. U promatranom petogodišnjem razdoblju najviše su se propisivali cefalosporini, zatim penicilini te fluorokinoloni. Neposredno nakon izdavanja smjernica ukupna potrošnja antimikrobnih lijekova u Klini􀃾kom bolni􀃾kom centru Rijeka smanjila se za 3, 4%, no došlo je do porasta udjela cefalosporina u ukupnoj potrošnji. Pove􀃼anje potrošnje cefalosporina III. generacije bilo je pra􀃼eno pove􀃼anom u􀃾estaloš􀃼u izolacije ESBL-sojeva Klebsielle pneumoniae. Unato􀃾 velikoj zastupljenosti fluorokinolona u potrošnji antimikrobnih lijekova u Klini􀃾kom bolni􀃾kom centru Rijeka, u razdoblju od 2008. do 2011. godine zabilježen je pad udjela MRSA-e u izolatima S. aureusa (sa 21 na 12%). Zaklju􀃾ak Provedene edukacijske mjere dovele su do poboljšanja znanja pu􀃾anstva o ispravnoj uporabi antimikrobnih lijekova, no nisu zna􀃾ajno utjecale na navike i kvalitetu propisivanja antimikrobnih lijekova me􀃿u lije􀃾nicima primarne zdravstvene zaštite. Nakon provedenih edukacijskih mjera došlo je do smanjenja potrošnje antimikrobnih lijekova u Primorskogoranskoj županiji. Porast potrošnje antimikrobnih lijekova u Klini􀃾kom bolni􀃾kom centru Rijeka bio je sporiji nego u ostalim klini􀃾kim bolni􀃾kim centrima u Republici Hrvatskoj. Promjene u potrošnji antimikrobnih lijekova poklapale su se sa o􀃾ekivanim promjenama u otpornosti bakterijskih sojeva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA