Naslov
Integrirana zaštita povrćarskih kultura od korova
(Integrated protection of vegetables from weeds)

Autori
Barić, Klara

Izvornik
Tehnološke upute za integriranu proizvodnju povrća kultura

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, popularni rad

Godina
2011

Ključne riječi
integrirana zaštita; povrćarske kulture; korovi
(integrated protection; vegetables; weeds)

Sažetak
Suzbijanje korova u povrćarstvu najzahtjevniji je dio uzgoja. Gotovo sve povrćarske kulture su po svojim morfološkim značajkama (slabog habitusa) biljke vrlo slabih kompetitivnih sposobnosti, zbog čega ih korovi lako nadvladaju. Naime, za razliku od ratarskih kultura kod kojih se kritično razdoblje zakorovljenosti (KRZ) svodi na nekoliko tjedana nakon nicanja, kod većine povrćarskih kultura KRZ traje puno dulje, a kod nekih vrsta tijekom cijele vegetacijske sezone. Osim navedenog, skupina „povrće“ obuhvaća veliki broj biljnih vrsta koje se međusobno razlikuju po specifičnim značajkama kulture i specifičnostima uzgoja. Ista povrćarska kultura može se u odnosu na način uzgoja znatno razlikovati (uzgoj izravnom sjetvom sjemena u polje, uzgoj iz presadnica i/ili iz vegetativnih organa). Kultura uzgajana iz sjemena u polju dugo niče, spor je početni rast i razvoj i u tom razdoblju korovi ju lako nadvladaju. Prema cilju uzgoja povrćarska kultura se proizvodi za potrošnju u svježem stanju, za prerađivačku industriju i/ili za sjemensku proizvodnju. Kod uzgoja za potrošnju u svježem stanju (npr. mladi luk), zbog kratkoće vegetacije, potrebno je voditi veću brigu o karenci i toleranci nego kod uzgoja za preradu ili za sjeme. U odnosu na vrijeme sjetve/sadnje neke povrćarske kulture (npr. špinat) moguće je sijati u jesen, proljeće i ljeto. Rok sjetve ima utjecaj na sastav korovne flore (jesenske rokove sjetve pratit će ozima korovna flora, a u proljeće toploljubive korovne vrste). Povrćarske kulture znatno se razlikuju i po duljini vegetacije. U kulturama duge vegetacije (luk, paprika, rajčica i dr.) zahtjevnije je suzbijati korove nego u kulturama (špinat, rotkva, salata i dr.) koje imaju kraću vegetaciju od većine korovnih vrsta zbog čega im korovi ne stignu nanijeti štetu. Svi navedeni činitelji imaju znatan utjecaj na pristup suzbijanju korova u povrću, bilo kemijskim i/ili nekemijskim mjerama. Također važan činitelj problematike suzbijanja korova u povrćarskim kulturama jest ograničen izbor herbicida. U velikom broju kultura koje se proizvode u Hrvatskoj, nije registriran ni jedan herbicid, a za mnoge druge izbor je ograničen na jedan ili eventualno dva herbicida koji ne pokrivaju potrebe. Sve navedeno govori o značaju integracije svih raspoloživih mjera i zahvata kod suzbijanja korova u povrću. Ovo čak i u slučaju kad postoji dobar izbor registriranih selektivnih herbicida. Suzbijanje korova u povrću moguće je jedino uz integrirani pristup suzbijanju korova. Zbog navedene problematike, a pogotovo zbog ograničenog izbora herbicida, nekemijske mjere često su jedine mjere suzbijanja korova u kulturama u kojima nije registriran ni jedan herbicid.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA