Naslov
Narativna uloga grafije i grafema u romanima "Az" Jasne Horvat i "Pupak svijeta" Venka Andonovskog
(NARRATIVE ROLE OF GRAPHIA AND GRAPHEME IN THE NOVELS AZ BY JASNA HORVAT AND NAVEL OF THE WORLD BY VENKO ANDONOVSKI)

Autori
Kos-Lajtman, Andrijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo

Izvornik
Македонско-хрватски книжевни, културни и јазични врски / Makedonsko-hrvatski kniževni, kulturni i jezični vrski / Jakimovski-Tošić, Maja - Skopje : Institut za makedonska literatura, 2014, 415-442

ISBN
978-604-4744-00-9

Skup
4. međunarodni naučni sobir: Makedonsko-hrvatski kniževni, kulturni i jezični vrski

Mjesto i datum
Ohrid, Sjeverna Makedonija, 27.09.2013. - 29.09.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Jasna Hovat; Az; Venko Andonovski; Pupak svijeta; grafija
(Jasna Hovat; Az; Venko Andonovski; Navel of the World; alphabet)

Sažetak
U radu se razmatra status i narativna funkcija grafije (grafijskog sustava) i grafema u romanesknim narativima dvoje suvremenih autora – u Azu (2009) hrvatske književnice Jasne Horvat i Papokot na svetot (2000) makedonskog književnika Venka Andonovskog. U oba romana dominantno postmodernističkih formativnih obilježja pismo (kako u smislu cjeline sustava tako i u smislu pojedinačnih grafema) ima važnu i višestruku funkciju koja se narativno iskorištava na različitim diskurzivnim razinama. Iako je status grafijskog sustava u kontekstu romaneskne cjeline u dvama narativima različit, pri čemu se roman Jasne Horvat u prvom redu ostvaruje kao (post)postmodernistički roman osebujne konceptualnosti, a roman Venka Andonovskog kao roman enigme i ljubavni roman ustrojen u maniri karakterističnih postmodernističkih intencija, povezuje ih upravo svijest o pismu i jeziku kao ključnim mjestima kulture, i čovjeka uopće. Stoga je upravo kronotop Filozofova 9. stoljeća kao vremensko-svjetonazorni kontekst u kojem je ideja o pismu generirana na ovim prostorima zajednički habitus obje priče a ontemske narativne figure „grafije“ i „grafema“ te svjetonazor koji one produciraju ključno mjesto razlike između ovih narativa i dominantnih recentnih književnih kretanja na ovim prostorima. Upravo problematiziranje grafije i njezino povezivanje sa srodnim ontemskim figurama kao što su „Bog“, „Logos“, „ljubav, „spoznaja“ i „knjige“ ključna je veza između oba romana, potvrđujući ih kao netipične amalgame izrazitih metatekstulanih postmodernističkih strategija s jedne strane, te neodustajanja od tzv. velike priče s druge, prije svega, od spoznajnog optimizma.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA