Naslov
Antropološka analiza srednjovjekovnih groblja s područja srednje Dalmacije
(Anthropological analysis of medieval graveyards from middle Dalmatia)

Autori
Anterić, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Sveučilšte u Zadru

Mjesto
Zadar

Datum
13.10

Godina
2014

Stranica
359

Mentor
Šlaus, Mario

Ključne riječi
antropologija; bioarheologija; paleopatologija; srednji vijek; Dalmacija
(anthropology; archeology; paleopathology; the Middle Ages; Dalmatia)

Sažetak
Cjelovitom antropološkom analizom populacija koje su obitavale na području srednje Dalmacije u srednjem vijeku, autorica rada je pokušala rekonstruirati uvjete i kvalitetu života, te odgovoriti na hipotezu: „Je li kvaliteta života nakon Crne kuge 1348. godine bolja u odnosu na život prije nje, na devet arheoloških nalazišta?“ U radu su korišteni podaci dobiveni antropološkom analizom 366 osoba s devet arheoloških nalazišta s područja srednje Dalmacije i to: Bijaći – Stombrate (9 – 10.st.), Svećurje – Žestinj (9. – 11. st.), Rižinice (9./10. st.), Sv. Mihovil – Kučiće (12. – 14. st.), Koljani Gornji – Crkvina (14. st.), Kamen Most – Kaldrma (14. – 15. st.), Sv. Mavar – Žedno (13. – 17.st.), Dominikanski samostan Sv. Katarine (16. – 19. st.) i Otok Vuletina rupa – Grebčine (17. – 18. st.). U analizi, autorica rada, je koristila standardne antropološke i antropometrijske metode, a po potrebi i analize DNA i radiografske analize. Sve rezultate potom je statistički obradila. Kako bi se dobio što bolji uvid u kvalitetu i način života autorica je istraživanje usredotočila na demografske karakteristike, pokazatelje kvalitete života, odnosno subadultnog i mehaničkog stresa, patološka i traumatska stanja na koštanom i zubnom materijalu te izračunu prosječnih tjelesnih visina. Prikazala je demografsku sliku stanovništva, koja obuhvaća ukupnu zastupljenost muškaraca, žena i djece, kao i prosječne doživljene dobi u trenutku smrti. Također je izvršila makroskopsku, ali po potrebi i mikroskopsku i radiološku analizu patoloških značajki i bolesti na kostima i zubima kao i traumatskih promjena. Rezultatom antropološke analize utvrđeno je kako kod pojedinih pokazatelja kvalitete života postoji statistički značajna razlika, odnosno da je dostupnost i kvaliteta prehrane značajno bolja na onim arheološkim grobljima koja su bila u funkciji poslije velike epidemije kuge. S druge strane zabilježen je i statistički značajan porast mehaničkog opterećenja koji upućuje na znatno intenzivniju fizičku aktivnost ljudi koji su pokapani na grobljima koja su bila u funkciji nakon velike epidemije kuge. Dobivenim podacima autorica je potvrdila pretpostavku kako je Crna smrt značajno utjecala na kvalitetu života preživjelog stanovništva. Velika epidemija kuge drastično je promijenila demografsku strukturu društva, smanjivši broj stanovništva. Preživjelo stanovništvo imalo je značajno veću količinu dostupne hrane, ali i veliki nedostatak radne snage koji je trebalo nadoknaditi dodatnim opterećenjem svakog pojedinca.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Temeljne medicinske znanosti, Arheologija

POVEZANOST RADA