Naslov
Nova stranica povijesti Istre: 70-ta obljetnica povijesne prijelomnice: otvorene mogućnosti i nova stranica povijesti Istre
(A new page in the history of Istria: 70-th anniversary of the historic turning point: open possibilities and a new page in the history of Istria)

Autori
Dukovski, Darko

Izvornik
Franina i Jurina (1333-5677) 60 (2014); 24-27

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, kratko priopcenje, stručni

Ključne riječi
povijest istre 1945
(History of Istria in 1945)

Sažetak
Obljetnička 2015. godina upućuje na prisjećanje (uz mnoge događaje poput izlaska Naše Sloge 1870., evakuacije Južne Istre 1915., aneksije Istre 1920., ulaska Italije u Drugi svjetski rat 1940., itd.) jedne od najvažnijih prijelomnica istarske povijesti – završetaka Drugoga svjetskog rata – kojom prigodom je hrvatsko i slovensko stanovništvo, po drugi put u 20. stoljeću, dobilo mogućnost ostvariti sjedinjenje sa svojim nacionalnim maticama. Jednako kao i 1918. godine, naraštaji 1945. osjećali su da bi taj san (osviješten Pazinskim odlukama iz rujna 1943.) mogao biti ostvaren, ali sada u posve drukčijem političkom ozračju i međunarodnoj konstelaciji snaga. Najveći dio talijanskog stanovništva u Istri, pak, s jednakom željom pokušavao je pronaći načina zadržati Istru u granicama poratne Italije, pa je tako i njima 1945. povijesna prijelomnica. Ono što je Hrvatima i Slovencima bilo oslobođenje, njima je izgledalo kao druga okupacija. Nedvojbeno presudan čimbenik, koji je potkrjepljivao nade Hrvata i Slovenaca u sjedinjenje s nacionalnim maticama u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji, jest vojno oslobođenje Istre od nacističko- fašističke okupacije koje su izvršile postrojbe jugoslavenske Četvrte armije. U tom je smislu, osoba Josipa Broza Tita, kao vrhovnog zapovjednika Jugoslavenske armije i političkog lidera koji je pred političkim vodstvom savezničkih snaga pokazao odlučnost da Istru (makar i vojnom silom) sjedini sa Slovenijom i Hrvatskom u Novoj Jugoslaviji, među hrvatskim i slovenskim pukom u Istri bio i ostao posebno uvažavan (posebice među poratnim naraštajima), uza sve novodobne prigovore i povijesne revizije. Borba za priključenje Istre Hrvatskoj, a time i novoj jugoslavenskoj federaciji vodila se na diplomatskoj razini između čelništva NOP-a i savezničkih zemalja od kapitulacije Italije do svršetka rata. No, nije sve bilo ni jednostavno, a ni lako ostvarljivo. U svibnju 1945. počela je stvarna bitka za Istru na međunarodnoj razini. Još u vrijeme dok su se njemačke postrojbe povlačile iz Italije, britanski premijer Churchill je već s predsjednikom SAD-a Trumanom razgovarao o pitanju državnopravnog statusa Istre i Trsta. Truman je, pak, poslao povjerljivu poslanicu Staljinu od kojega traži neutralno držanje uvezi s Istrom. Javnim izjašnjavanjem i peticijama upućenim Međusavezničkoj komisiji za razgraničenje te Mirovnoj konferenciji u Parizu, Hrvati u Istri dali su vodstvu NOP-a Jugoslavije vjerodajnicu zastupanja pred Saveznicima. Diplomacija Velike Britanije je pravilno ocijenila da su jugoslavenske pozicije u Istri jake te da neće moći realizirati ni minimalne talijanske aspiracije i interese. Zato su primjenjivali i vojni pritisak na NOP što će eskalirati otvorenim neprijateljstvom i dovesti odnose do ruba sukoba. Prvi razgovori generala Morgana i maršala Tita u svibnju 1945. nisu donijeli nikakvih rezultata u smislu linije razgraničenja, ali su nakon diplomatsko-vojnog pritiska angloameričke diplomacije i vojnih snaga, ipak, 21. svibnja prihvaćeni. Morganova crta dijelila je Istru na dva dijela. Daljnji korak u sređivanju mnogih pitanja vezanih uz demarkacijsku zonu bili su razgovori u Beogradu 9. lipnja 1945. kada je i potpisan sporazum između vlada SAD, Velike Britanije i Jugoslavije o uspostavljanju privremene vojne uprave u Julijskoj Krajini, prema kojemu pitanje pripadnosti teritorija Julijske Krajine ostaje otvoreno sve do njegova konačna rješenja. Julijska Krajina (pa tako i Istra) je podijeljena na zone A i B. Zonu A činili su Trst i Pula te je njome upravljala Saveznička vojna uprava, a zonom B inače ostatkom Istre upravljala je Vojna uprava Jugoslavenske armije (VUJA).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA