Naslov
Povijesnost percepcija hrvatskog nacionalnog pitanja u djelu Miroslava Krleže
(Historicity perception of the Croatian national issue in the work of Miroslav Krleža)

Autori
Badurina, Marino

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
25.09

Godina
2014

Stranica
78

Mentor
Dukovski, Darko

Ključne riječi
Hrvatska povijest 20. stoljeća ; nacionalno pitanje ; Miroslav Krleža
(Croatian history of the 20th century ; the national question ; Miroslav Krleza)

Sažetak
Formiranje moderne hrvatske nacije kroz 19. i 20. st. pratio je i živi razvoj hrvatskog nacionalnog pitanja, prvenstveno kao pitanja razvitka, opstanka i borbe hrvatskog naroda za svoj kulturno-politički subjektivitet, te njegova odnosa sa ostalim, ponajprije južnoslavenskim, narodima, kao i pitanja okolnosti suživota u višenacionalnim državnim formacijama (Habsburška Monarhija, dvije jugoslavenske države). Za evolucijski slijed hrvatskog nacionalnog pitanja u modernom dobu možemo prihvatiti sljedeće faze: 1. Faza ilirskog preporoda i početka hrvatske nacionalne kao i južnoslavenske kulturne integracije. 2. Revolucionarno razdoblje 1848–49. s programom ujedinjenja Trojedne kraljevine (Hrvatske, Slavonije i Dalmacije). 3. Heterogeno razdoblje druge polovice 19. st. i početka 20. st. i stranačkih programa u rasponu od hrvatskog ekskluzivizma Ante Starčevića i Stranke prava, preko Strossmayerovog višenacionalnog jugoslavenstva do antiaustrijske i jugoslavenstvujuće ideje okupljanja oko Srbije kao balkanskog Pijemonta. 4. Razdoblje Prvoga svjetskoga rata s neizvjesnim hrvatskim političkim računicama u slučajevima opstanka Austro-Ugarske Monarhije, kao i njena raspada i stvaranja nove južnoslavenske državne zajednice izvan Monarhije. Dio politike formira se u inozemstvu ponajprije kroz Jugoslavenski odbor koji radi na modalitetima južnoslavenskog ujedinjenja. 5. Razdoblje međuratne monarhističke Jugoslavije u kojemu, zbog sukoba između hrvatskih težnji za složenom (federalnom) državom i srbijanskog unitarizmama i centralizma, dolazi do zaoštravanja hrvatskog pitanja, ali i njegova proširivanja na socijalnom planu, čemu su doprinijele političke platforme Hrvatske seljačke stranke (HSS) kao i Komunističke partije (KPJ, KPH). Po prvi puta na povijesnu i nacionalnu scenu u značajnoj mjeri stupaju seljaštvo i radništvo. U radikalnim varijantama kroz emigrantski ustaški pokret 20-ih i 30- ih godina hrvatski nacionalni program primiče se ekskluzivističkim rješenjima izvan jugoslavenske zajednice. 6. Drugi svjetski rat sa suprotstavljenim konceptima ustaške Nezavisne Države Hrvatske pod fašističko-nacističkim protektoratom i KPJ koja je povela partizanski rat i nakanila hrvatsko nacionalno pitanje riješiti kroz obnovu Jugoslavije, ali ovoga puta kao federativne države sa socijalističkim društvenim poretkom. 7. Poslijeratna socijalistička i federativna Jugoslavija sastavljena od šest federalnih jedinica čime su trebala biti riješena nacionalna pitanja jugoslavenskih naroda. S vremenom je ipak došlo do njihove reaktualizacije i obnove međusobno suprotstavljenih nacionalizama, posebno 80-ih godina kada je buđenje nacionalizma najvećeg naroda, srpskog, potaklo oživljavanje nacionalnih pitanja i ostalih jugoslavenskih naroda. 8. Razdoblje državne neovisnosti nakon raspada Jugoslavije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA