Naslov
Strategija održivog tartufarstva u Istarskoj županiji
(Strategy for sustainable truffle industry in the County of Istra)

Autori
Zgrablić, Željko ; Brenko, Anton ; Matočec, Neven ; Kušan, Ivana ; Fornažar, Ana ; Čulinović, Josip ; Prekalj, Graciano

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, ostalo, ostalo

Izdavač
Županija Istarska ; Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu. Pazin

Grad
Pazin

Godina
2014

Stranica
67

ISBN
978-953-8009-05-1

Ključne riječi
tartufi ; komercijalne vrste ; ekologija ; održivo gospodarenje ; uzgoj tartufa
(truffles ; commercial species ; ecology ; sustainable management ; trufficulture)

Sažetak
Tartufi žive u prirodnom simbiontskom odnosu (mikoriza) sa šumskim drvećem i grmljem u većini šumskih ekosustava. Stvaraju podzemna i teško dostupna plodišta intenzivnog mirisa koja su vrlo tražena i skupa. Često ih se naziva kulinarskim dijamantom, a veliki bijeli tartuf (Tuber magnatum Picco) na europskom tržištu dostiže cijenu i do 5.000 €/kg (Bennucci i sur. 2012) no na lokalnim je tržištima cijena puno niža. U Hrvatskoj je najduža tradicija i najintenzivnije iskorištavanje tartufa prisutno u Istri iako tartufa ima i u drugim dijelovima države. Gospodarenje tartufima u Istri još je uvijek nedovoljno organizirano, a prisutan je i problem održivog gospodarenja zbog promjena ekoloških uvjeta, intenzivnog i neorganiziranog sakupljanja, te smanjenja vitalnosti stabala (Tikvić i sur. 2013). Najvažnije komercijalne vrste tartufa u Istri su veliki bijeli tartuf (T. magnatum), rani tartuf (T. borchii Vittad.), crni tartuf (T. melanosporum Vittad.), ljetni tartuf (T. aestivum Vittad.), tamni ljetni tartuf (T. aestivum Vittad. var. uncinatum (Chatin) I.R. Hall., P.K. Buchanan, Y. Wang & Cole) te zimski tartuf (T. brumale Vittad.). Industrija tartufa danas ima velik značaj na globalnoj razini gdje su tartufi prepoznati kao iznimno važan proizvod. Njihovim sakupljanjem i prodajom ostvaruje se izravna ekonomska korist, a vezana sekundarna industrija važan je čimbenik turističke i gastronomske promocije pojedinih područja. Francuska, Italija i Španjolska danas prednjače u proizvodnji i konzumaciji tartufa, a slijedom toga, tartufarstvo se raširilo diljem Europe, ali i na ostale kontinente. Tartufarstvo u Istri organizacijski još nije zaživjelo tako da ne postoji uređeno tržište ni organizirani otkup. Velik je broj nelegalnih sakupljača i preprodavača, a cjelokupnom nepovoljnom stanju doprinosi i neadekvatna zakonska regulativa. Briga oko očuvanja i održivog korištenja ovog resursa nije se vodila od samih početaka tartufarske industrije u Istri iako se cjelokupna produkcija svodi na vađenje iz prirodnih nalazišta. Do danas nije uveden upisnik tartufarskih pasa niti oni prolaze organizirani proces dresure i certificiranja, iako bez kvalitetnog psa traženje i pronalazak tartufa nisu mogući. Sve navedeno uzrokuje iscrpljivanje staništa, zbog čega se ukazuje potreba za uspostavom održivog gospodarenja staništima tartufa. Područje Istre iznimno je pogodno za prirodnu proizvodnju tartufa, a najintenzivnije aktivnosti vezane uz tartufarstvo odvijaju se u centralnom i sjevernom dijelu Istre. To je područje građeno od nepropusnih lapora, gline i pješčenjaka (flišna podloga), razvedeno brojnim riječnim dolinama i brežuljcima, obiluje vodom i vegetacijom, umjereno tople vlažne klime s toplim ljetima i pravilno raspoređenim oborinama. Zbog opadanja proizvodnosti prirodnih staništa tartufa i porasta potražnje na svjetskim tržištima započela je kampanja intenzivnog podizanja plantaža s inokuliranim sadnicama s tartufima. Na području Istre prisutan je velik broj zapuštenih poljoprivrednih i šumskih površina pogodnih za podizanje plantaža tartufa. Podizanje plantaža moguće je uz korištenje biljnih simbionata koji se prirodno pojavljuju na području Istre, a kombiniranjem tartufa s lijeskom može se postići dvostruka korist proizvodnje lješnjaka i tartufa. Na plantažama se uglavnom proizvode crne vrste tartufa, od kojih je najčešća vrsta T. melanosporum. Tehnologija plantažne proizvodnje velikog bijelog tartufa još nije u potpunosti poznata pa ostaje do danas na više ili manje neuspješnim pokusima. Četiri temeljna cilja, tj. razvojna pravca na kojima se temelji 'Strategija održivog tartufarstva u istarskoj županiji' za razdoblje od 2014.-2020. su: 1) očuvanje i povećanje proizvodnosti prirodnih staništa tartufa, 2) osnivanje plantaža tartufa, 3) jačanje i regulacija tržišta tartufa u Istri te 4) održivi ruralni razvoj. Do 2020. godine Strategija će poticati regulaciju i jačanje tržišta tartufa, organiziranje i udruživanje tartufara i ostalih sudionika tartufarske industrije, provedbu znanstvenih istraživanja koja će doprinijeti kvalitetnijem gospodarenju tartufima i unapređenju zakonske regulative, početak organiziranog gospodarenja šumama sa svrhom povećanja proizvodnje tartufa, osnivanje trajnih nasada s inokuliranim sadnicama s tartufima, te doprinijeti zapošljavanju osnivanjem novih tvrtki u sektoru tartufarstva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo, Biotehnologija

POVEZANOST RADA