Pregled bibliografske jedinice broj: 739762
Ovisi li učinkovitost programa „Rastimo zajedno“ o spolu i obrazovanju sudionika?
Ovisi li učinkovitost programa „Rastimo zajedno“ o spolu i obrazovanju sudionika? // 22.godišnja konferencija hrvatskih psihologa Kako obrazovanju dodati boju? - uloga i izazovi za psihologe / Pavlin-Bernardić, Nina ; Jokić, Boris ; Lopižić, Josip ; Putarek, Vanja ; Vlahović-Štetić, Vesna (ur.).
Zagreb: Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2014. (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 739762 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ovisi li učinkovitost programa „Rastimo zajedno“ o spolu i obrazovanju sudionika?
(Does the Growing up Together programme effectiveness depend on participants' education and gender?)
Autori
Pećnik, Ninoslava ; Starc, Branka ; Putarek, Vanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
22.godišnja konferencija hrvatskih psihologa Kako obrazovanju dodati boju? - uloga i izazovi za psihologe
/ Pavlin-Bernardić, Nina ; Jokić, Boris ; Lopižić, Josip ; Putarek, Vanja ; Vlahović-Štetić, Vesna - Zagreb : Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2014
ISBN
978-953-55079-4-9
Skup
22.godišnja konferencija hrvatskih psihologa Kako obrazovanju dodati boju? - uloga i izazovi za psihologe
Mjesto i datum
Rovinj, Hrvatska, 05.11.2014. - 08.11.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
roditeljstvo; evaluacija; program podrške roditeljstvu; tjelesno kažnjavanje
(parenting; evaluaation; parenting support; corporal punishment)
Sažetak
U oko 150 dječjih vrtića širom Hrvatske psiholozi su kao članovi tima provodili program podrške roditeljstvu od nazivom Program radionica s roditeljima „Rastimo zajedno“ (Pećnik i Starc, 2010) koji je razvijen 2009. godine uz podršku Ureda UNICEF-a za Republiku Hrvatsku. Program se sastoji od 11 strukturiranih dvosatnih radionica koje se provode sa zatvorenom grupom od 8 do 12 roditelja. Svrha programa je jačanje roditeljske kompetentnosti te promicanje vrijednosti poticajnog, podržavajućeg i nenasilnog roditeljstva majki i očeva djece u dobi od 1 do 4 godine. Prethodna evaluacijska istraživanja pokazala su da se neki oblici roditeljske interakcije s djetetom te doživljaj roditeljske samoefikasnosti značajno mijenjaju nakon sudjelovanja u programu u očekivanom smjeru: po završetku programa roditelji izvještavaju o doživljaju veće roditeljske samoefikasnosti, učestalijim pozitivnim te rjeđim nepoželjnim interakcijama s djetetom nego prije početka programa (Rusijan Ljuština i Pećnik, 2011). Međutim, nije poznato ovisi li djelovanje ovog programa o sociodemografskim karakteristikama roditelja, pa je cilj ovog istraživanja bio utvrditi razlikuju li se učinci programa s obzirom na rod i razinu obrazovanja sudionika programa. U razdoblju od 2010. do 2013. godine prikupljeni su podaci od 1225 sudionika programa o roditeljskoj samoefikasnosti (Keresteš, Brković i Kuterovac Jagodić, 2011), učestalosti razvojno poželjne (zajedničke aktivnosti, podrška djetetovoj autonomiji) i razvojno nepoželjne interakcije (verbalna i tjelesna agresija) (Pećnik i Starc, 2010), neposredno prije i poslije sudjelovanja u programu. Rezultati pokazuju da žene procjenjuju roditeljsku samoefikasnost većom u odnosu na muškarce. Uz to, žene iskazuju razvojno poželjne interakcije češće nego muškarci, ali su prije sudjelovanja u programu iskazivale i više razvojno nepoželjnih interakcija, dok nakon sudjelovanja u programu nisu pronađene rodne razlike. Sudionici programa različite razine obrazovanja ne razlikuju se prema procijenjenoj roditeljskoj samoefikasnosti ni prema učestalosti razvojno poželjnih interakcija. Međutim, sudionici sa srednjom stručnom spremom iskazuju više razvojno nepoželjnih ponašanja od sudionika s višom i visokom stručnom spremom, između kojih nije bilo razlike u učestalosti razvojno nepoželjnih interakcija. Dobiveni rezultati su sukladni ranijim nalazima koji pokazuju da kod sudionika programa dolazi do povećanja roditeljske samoefikasnosti i poželjnih roditeljskih ponašanja, te smanjenje nepoželjnih roditeljskih ponašanja nakon sudjelovanja u programu. Također, rezultati ukazuju i na razlike u djelovanju programa ovisno o sociodemografskim karakteristikama sudionika, osobito za nepoželjna roditeljska ponašanja, što pruža smjernice praktičarima za buduću primjenu programa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Pravni fakultet, Zagreb