Naslov
Ograničenja mogućnosti suzbijanja korova u soji nakon nicanja
(Limitations of weed control in soybeans after emergence)

Autori
Šćepanović, Maja ; Ostojić, Zvonimir ; Barić, Klara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Zbornik sažetaka 56. seminara biljne zaštite / Cvjetković Bogdan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2012, 27-28

Skup
56. seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 07.02.2012. - 11.02.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
soja; štete od korova; herbicidi
(soybean; damage from weeds; herbicides)

Sažetak
U Hrvatskoj se soja uzgaja na oko 47 tisuća hektara (prema prosjeku zadnjih pet godina). Okopavinska je širokoredna kultura te joj korovi pričinjavaju značajne gubitke. U današnjoj tehnologiji proizvodnje soje kemijski način suzbijanja korova najzastupljeniji je i rabi se gotovo na svim površinama. Za suzbijanje korova u soji raspolažemo s relativno velikim brojem različitih selektivnih herbicida (18) koje primjenjujemo prije i/ili nakon nicanja soje i korova. S gledišta roka primjene herbicida, registrirani herbicidi nisu ravnomjerno raspoređeni. Za primjenu nakon sjetve, a prije nicanja soje koristi se osam herbicida (s- dimetenamid, s-metolaklor, propizoklor, flufenacet, pendimetalin, klomazon, linuron i metribuzin). S obzirom da je učinak ovih herbicida ovisan o oborinama koje aktiviraju herbicide nakon tretiranja kao i to da su zabilježena fitotoksična oštećenja soje uzrokovanih većom količinom oborina nakon aplikacije, proizvođači se posljednjih godina sve više oslanjanjaju na suzbijanje korova nakon njihovog nicanja. U ovom roku primjene problem uskolisnih vrsta u svim širokolisnim kulturama, pa tako i u soji, danas je lako rješiv primjenom većeg broja graminicida (cikloksidim, kletodim, fenoksaprop–p-etil, fluazifop–p-butil, kizalofop-p i propakizafop). Međutim, suzbijanje širokolisnih korovnih vrsta nakon nicanja postaje sve više ograničeno. Naime usklađujući regulativu o sredstvima za zaštitu bilja s regulativom EU u Hrvatskoj je nekolicina doskora korištenih herbicida u soji izgubila dozvolu za primjenu. Tako je od 2004. godine do danas, prestala važiti dozvola za primjenu 10 herbicida. Od povučenog broja herbicida pet se koristilo prije nicanja (vernolat, trifluralin, prometrin, alaklor i metobromoruon), i podjednak broj nakon nicanja soje i korova (fomesafen, laktofen, acifluorfen, haloksifop i setoksidim). Međutim to nije sve. U skupinu povečenih herbicida uskoro (1. 07. 2013.) priključit će se i herbicid oksasulfuron. Prema tome, ukoliko ne dobijemo novi herbicid za suzbijanje širokolisnih korova u soji nakon nicanja imat ćemo na raspolaganju samo tri herbicida (bentazon, imazamoks i tifensulfuron).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA