Pregled bibliografske jedinice broj: 73920
Geološko-petrografski prikaz bazičnih vulkanskih stijena Požeške gore (Slavonija/Hrvatska)
Geološko-petrografski prikaz bazičnih vulkanskih stijena Požeške gore (Slavonija/Hrvatska) // Zbornik XII Kongresa geologa Jugoslavije
Ohrid, 1990. str. 456-465 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 73920 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Geološko-petrografski prikaz bazičnih vulkanskih stijena Požeške gore (Slavonija/Hrvatska)
(Geologic-petrographic interpretation of basic volcanic rocks of Požeška gora Mt. (Slavonia/Croatia))
Autori
Halamić, Josip ; Belak, Mirko ; Jamičić, Domagoj
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik XII Kongresa geologa Jugoslavije
/ - Ohrid, 1990, 456-465
Skup
XII Kongres geologa Jugoslavije
Mjesto i datum
Ohrid, Sjeverna Makedonija, 10.10.1990. - 15.10.1990
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
magmatsko-sedimentni kompleks; petrografija; strukturna geologija; Požeška gora; Hrvatska
(magmatic-sedimentary complex; petrography; structural geology; Požeška gora Mt.; Croatia)
Sažetak
Razmatrajući prethodno navedene geološke, strukturne i petrografske podatke došli smo do zaključka da su bazične stijene Požeške gore postkredne starosti tj. da su produkt ekstenzije postlaramijskih tektonskih pokreta. Analizom i sintezom mnogobrojnih terenskih opažanja kao i na osnovu mikroskopskog pregleda preparata zaključeno je da se kod pojava vapnenaca i šejlova "scaglia" facijesa unutar bazičnih stijena radi o anklavama dijagenetski već očvrslih sedimenata gornjokredne starosti koji su kod prodora bazičnih lava bili rastrgani i iznešeni na površinu. Naime teže je zamisliti da se prilikom izljeva bazaltne lave na morsko dno, kao što je to bilo u ovom slučaju (pojave pillow-lava), od resorpcije sačuvaju muljeviti, nelitificirani tanki sedimenti taloženi između dvaju izlijevnih akata, jer sve kartirane pojave samo u rijetkim slučajevima dosežu debljinu od maksimalno 1,5 m i ograničenog su lateralnog rasprostranjenja. Osim toga slojne plohe sedimenata ne pokazuju uopće tragove utiskivanja, nego se u skoro svim slučajevima radi o oštrim granicama između vulkanita i sedimenta. Da postoje reakcioni tj. aktivni rubovi između sedimenta i vulkanita je logično, jer se ipak radi o bazaltnim lavama, koje kod prodiranja prema površini posjeduju relativno visoku temperaturu. Do jačih kontaktno-metamorfnih promjena nije došlo zbog naglijeg hlađenja lave prilikom izlijevanja u morsku vodu. Interesantan je podatak da u riolitima nisu konstatirane anklave gore opisanih gornjokrednih sedimenata. Unutar riolitne mase nalazimo na dvije veće pojave takvih naslaga. Međutim one su borane zajedno sa riolitima. Nažalost direktan kontakt između ovih stijena nije otkriven, tako da se ne može sa sigurnošću tvrditi da li se ovdje radi o proslojcima. Nedostatak anklava riolitnih stijena, kao i tektonski kontakt riolita i bazalta, ukazuje da su navedene stijene bile i prostorno odvojene prilikom izlijevanja bazičnih lava. Strukturnim mjerenjima u bazičnim stijenama Požeške gore nisu dokazani strukturni elementi laramijske faze alpinske orogeneze što znači da ove stijene nisu egzistirale u vrijeme tektonskih pokreta navedene faze. Stoga se sa sigurnošću može tvrditi da su bazične stijene Požeške gore postlaramijske starosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
