Naslov
Rudisti – fosilni školjkaši neobičnih oblika na Šolti
(Rudists – bizzare fossil bivalves on the island of Šolta)

Autori
Korbar, Tvrtko

Izvornik
Bašćina (Grohote) (1330-8645) 23 (2014); 40-49

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, ostalo

Ključne riječi
rudisti; karbonatna platforma; mezozoik; Dinaridi
(rudists; carbonate platform; Mesozoic; Dinarides)

Sažetak
Tijekom nedavnih geoloških istraživanja na Šolti (za potrebe izrade nove OGK) registrirani su i brojni nalazi fosilnih školjkaša neobičnih oblika – rudista, koje laici često smatraju okamenjenim fosilnim ostacima riba, rogovima ili kostima sisavaca. Gotovo svi jadranski otoci, pa tako i Šolta, izgrađeni su uglavnom od čvrstih karbonatnih stijena – vapnenaca i dolomita. Te stijene istaložene su u plitkome i toplome moru Jadransko-dinaridske karbonatne platforme, koja je nalikovala današnjim Bahamima, u doba mezozoika. U to doba područje današnjega Jadrana nalazilo se na manjim geografskim širinama (20-25 stupnjeva sjeverne širine) – znači podosta južnije nego danas. Zbog pomicanja tektonskih ploča (a jedna od njih je i tzv. Jadranska mikroploča), čitavo područje malo-pomalo putovalo je prema sjeveru. Zbog takva pomicanja došlo je do sudara Jadranske i Europske ploče. Nakon dugotrajnoga perioda taloženja tijekom razdoblja mezozoika, stijene su zbog pritisaka intenzivno deformirane tijekom kenozoika. Tada su stvorene geološke strukture koje nazivamo Vanjskim Dinaridima, a kojima pripada i Šolta. Taj srednjodalmatinski otok izgrađen je pretežno od deformiranih, raspucanih i erodiranih (korodiranih) vapnenaca s ulošcima dolomita, istaloženih tijekom razdoblja starije gornje krede, odnosno katova cenomana, turona, konijaka i santona (100 do 85 milijuna godina prije sadašnjosti). Rudisti su školjkaši koji su obitavali na dnu mora u plitkim toplim vodama, bilo pojedinačno ili u većim nakupinama. Iako je većina živjela uspravno, pojedinačno ili u skupinama dijelom ukopana u mulj i pijesak (elevators), bilo prilijepljena za podlogu (encrusters) ili ležala na morskom dnu i bivala prevrtana uslijed djelovanja valova (recumbents), najčešće ih nalazimo razbacane u nekadašnjem talogu, danas očvrsloj karbonatnoj stijeni. Rudisti (natporodica Hippuritacea) bili su jedna od najznačajnijih skupina organizama tijekom krede. Njihova veličina, mnoštvo rodova i sposobnost izlučivanja karbonatnih ljuštura u kojima su živjeli, omogućili su im zauzimanje važne uloge u genezi sedimentnih naslaga nekadašnjih tropski, toplih mora. Iako su fosilni ostaci rudista nađeni u naslagama krede od baltičkih do južno-afričkih geografskih širina, glavninu rudistnih formacija danas nalazimo na jugu sjeverne Amerike, u srednjoj Americi, mediteranskome dijelu Europe, u sjevernoj Africi te na Arapskome poluotoku. U ovome radu ukratko su opisane glavne značajke i pregled rudista zapaženih na otoku Šolti i njihova sistematika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA