Naslov
Srednjovjekovni gotički pečati u Bosni i Humu
(Medieval Seals of Bosnia and Hum)

Autori
Palameta, Miroslav

Izvornik
Motrišta (1512-5475) 28 (2003); 107-130

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
pečati; grbovi; prstenje; kraljevi; plemići
(seals; arms; rings; kings; nobility)

Sažetak
Pod naslovom Srednjovjekovni bosanski gotički pečati autor podrazumijeva repertoar dosad poznatih pečata s kraja srednjeg vijeka u Bosni i Humu, inzistirajući ponajprije na banskim, kraljevskim i pečatima najvažnijih feudalnih obitelji u tim zemljama. Osim sfragistike, rad djelomice obuhvaća numizmatiku i heraldiku te su u sklopu toga spomenuta i pojedina pitanja u vezi s grbovima velikaških obitelji Kosača i Nikolića. U tom smislu u radu se upozorava na najstariji prikaz grba vojvode Sandalja koji je imao tri crvene poprečne grede na srcoliku štitu. Budući da je zbirka vladarskih pečata u spomenutim zemljama najkompletnija i koliko je poznato najkvalitetnije izrade u tadašnjim balkanskim relacijama, a njihov izgled znakovit u pogledu ukusa, kulturnih i političkih orijentacija i usmjerenja naručitelja odnosno korisnika, ti izradci primijenjene umjetnosti visoke razine najvećim brojem odgovaraju stilizaciji u gotičkom slogu i relevantno upozoravaju na problematiku o kojoj se u radu raspravlja. Humski pečati, međutim, uglavnom su monogramski, koji tek u XV. st. poprimaju pojedine dekorativne oblike gotičkog sloga. U radu se u sklopu navedene teme također ističe važnost i odrazi gotike na tradicijske oblike kulture u Bosni i Hercegovini u tom vremenu. Naime, legende na pečatima i novcu pisane su ili latinicom ili bosanicom, odnosno i jednim i drugim pismom istodobno kada je tekst dvojezičan. U tom slučaju posve je razvidno kako graver, koji se služi gotičkom epigrafskom unicijalom, oblikuje slova bosanice upravo na pečatima, novcu i u drugim oblicima epigrafike s gotičkom stilizacijom. Primijenjena gotika prati i na stanovit način odražava vitešku kulturu Zapada u jesen srednjega vijeka, a bosanski pečati iz tog vremena već na prvi pogled pokazuju primjenu tog umjetničkog sloga na vrlo visokoj razini. Već uvaženim mišljenjima da su bosanski vladarski pečati, posebice oni konjanički, rad najbolje suvremene pariške škole, u radu se upozorava na sličnost s motivima na tadašnjim sveučilišnim i samostanskim gotičkim pečatima iz Njemačke. Budući da je legenda latinska na tom velikom «obistranom» (dvostranom) vladarskom pečatu, na kojem se samo mijenjaju imena vladara, nemoguće je isključiti iz njihove izrade majstore koji su bili vrlo bliski redovničkim, dominikanskim ili franjevačkim zajednicama uz kraljevski dvor. Osim toga tako stilizirani pečati XIV. i XV st. razvidno pokazuju da spomenuti krajevi nisu bili izoliran prostor u zabačenim balkanskim brdima prije osmanlijskih osvajanja, već normalan europski ambijent, posve otvoren i prijemčiv za tečevine zapadne civilizacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA