Naslov
Stari grad Dubovac od prapovijesti do novog vijeka
(Dubovac Castle- from prehistory to Modern Era)

Autori
Tkalčec, Tatjana ; Karavanić, Snježana ; Kudelić, Andreja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Arheološka istraživanja u porječjima Kupe, Korane, Mrežnice i Dobre, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva / Raguž, Krešimir - Karlovac : Hrvatsko arheološko društvo, 2014

Skup
Arheološka istraživanja u porječjima Kupe, Korane, Mrežnice i Dobre

Mjesto i datum
Karlovac, Hrvatska, 06.10.2014. - 10.10.2014

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
stari grad Dubovac; kasnobrončanodobno visinsko naselje; srednjovjekovna utvrda; novovjekovna utvrda; središnja Hrvatska
(Dubovac Castle; late bronze age hillfort; medieval castle; modern era castle; central Croatia)

Sažetak
Stari grad Dubovac nalazi se na istaknutom položaju iznad rijeke Kupe, na sjeverozapadnom rubu užeg gradskog prostora grada Karlovca. Sastoji se od triju kružnih kula i jedne četverokutna tlorisa, tzv. branič-kule. Zidana utvrda podignuta je na povišenome prapovijesnome humku, u čijem se produžetku na istočnoj povišenoj zaravni naziru ostaci srednjovjekovne crkve Sv. Mihovila. Povijesni izvori upućuju na to da je Dubovac prije kraja 14. stoljeća došao u ruke plemićke obitelji Zudara (Sudara). Godine 1442. Dubovac dolazi u najam kneza i bana Stjepana Frankopanskog, ali uskoro prelazi i u trajno vlasništvo knezova Krčkih-Frankapana. U njihovom posjedu je Dubovac ostao sve do sredine 16. stoljeća, kada prelazi u posjed Zrinskih. Prva arheološka, probna istraživanja na Starom gradu Dubovcu poduzeta su još 1958. godine. Kasnija zaštitna istraživanja radi drenaže i sanacije objekta obavljao je Gradski muzej Karlovac (2001., 2004. i 2008.g.), pri čemu je ustanovljen srednjovjekovni obrambeni jarak, nalazi iz eneolitika, kasnog brončanog doba i početka željeznog doba te iz antike. U istraživanjima Instituta za arheologiju 2009. i 2010. godine utvrđeno je da je položaj u vrijeme kasnog brončanog doba služio kao visinsko naselje. Otkriven je rub kasnobrončanodobnog visinskog naselja (učvršćen izgorjelim daskama i zapečenom zemljom) s bedemom i nasipom od zemlje uz koji su otkriveni ostaci kuće koja se datira u sam kraj kasnog brončanog doba. Srednjovjekovni obrambeni jarak presjekao je kasnosrednjovjekovni sloj iz 14. st., što nam govori da je podignut negdje krajem 14. ili tijekom 15. stoljeća. U vrijeme podizanja dubovačkog kaštela u ovome obliku kakvoga ga danas poznajemo, taj je obrambeni jarak već bio izgubio svoju funkciju jer je tada već zatrpan i nad njime je izgrađena postojeća arhitektura. Na rubovima istaknute dubovačke gradine ustanovljeno je formiranje kasnosrednjovjekovnog bedema utvrđenog drvenim palisadama od niza okomito ili nakoso, prema očekivanim neprijateljima, okrenutim drvenim trupcima koji su na vrhovima vjerojatno bili zašiljeni. Novovjekovni renesansni kaštel je, dakle, sjeo na stariju srednjovjekovnu utvrdu, a ovaj pak na prapovijesnu gradinu. Stari grad Dubovac nam zorno oslikava korištenje jednog istaknutog izdvojenog geostrateški pomno biranog položaja uz rijeku Kupu za prethistorijska visinska naselja tijekom eneolitika i kasnog brončanog doba. Naseljen je i u vrijeme antike, a u razdoblju možda već razvijenog, a svakako kasnog srednjeg vijeka nanovo postaje mjestom na kojem se oblikuje srednjovjekovna utvrda s crkvom svetog Mihovila u njenom neposrednom podnožju. Položaj je intenzivno korišten kroz razdoblje novog vijeka o čemu svjedoče brojni nalazi iz arheoloških istraživanja kao i pisani povijesni trenuci. I do današnjih dana život na njemu nije zamro. No, umjesto statičnoga i mrtvoga spomenika, Stari grad Dubovac zaslužuje postati dinamičnim mjestom iz kojeg će pulsirati njegova bogata prošlost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA