Naslov
Životni ciljevi i dobrobit kod adolescenata: koji je pravi put do sreće?
(Life goals and well-being in adolescents: Which is the right way to happiness?)

Autori
Turkalj, Damir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet u Rijeci

Mjesto
Rijeka

Datum
Podatak o recenziji nije dostupan

Godina
2012

Stranica
57

Mentor
Brdar, Ingrid

Ključne riječi
Dobrobit; životni ciljevi; psihološke potrebe; nada; materijalizam
(Well-being; life goals; psychological needs; hope; materialism)

Sažetak
Cilj ovoga istraživanja je ispitati povezanost životnih ciljeva, osnovnih psiholoških potreba, nade i novčanih primanja s dobrobiti učenika srednjih škola. Istraživanje je provedeno na ukupno 299 ispitanika, od čega 213 djevojaka i 86 mladića, prosječne dobi od 16.59 godina (SD=1.03). U istraživanju su korišteni slijedeći upitnici: Upitnik zadovoljstva životom, Skala vitalnosti, Upitnik osnovnih psiholoških potreba, Upitnik životnih ciljeva i Skala nade. Ispunjene osnovne psihološke potrebe su umjereno povezane s osjećajem dobrobiti, odnosno sa zadovoljstvom životom i vitalnosti. Nada je umjereno povezana s ispunjenim osnovnim psihološkim potrebama i osjećajem živosti i energije. Intrinzični životni ciljevi povezani su s ispunjenim osnovnim psihološkim potrebama. Djevojke su značajno više orijentirane intrinzičnim životnim ciljevima u odnosu na mladiće, dok značajnih razlika u orijentaciji prema ekstrinzičnim životnim ciljevima nema. Također, značajne razlike u ispitanim varijablama s obzirom na dob ispitanika nisu utvrđene. Učenici s višim ukupnim obiteljskim prihodima su zadovoljniji životom od svih drugih učenika. Također, učenici sa srednjim ukupnim obiteljskim prihodima su zadovoljniji životom od učenika koji imaju niže ukupne obiteljske prihode. Svi prediktori osim spola i dobi značajno pridonose zadovoljstvu životom. Najveći ukupni doprinos objašnjenju varijabiliteta zadovoljstva životom ima nada, dok najmanji doprinos imaju ukupni obiteljski prihod i učenički džeparac. Nada, također, ima najveći ukupni doprinos objašnjenju varijabiliteta vitalnosti, dok najmanji doprinos imaju spol i dob. Od svih prediktora, jedino ukupni obiteljski prihod i učenički džeparac ne pridonose značajno vitalnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA