Naslov
Nova ekonomika kao znanost - economnics
(New economics as a science- economnics)

Autori
Škare, Marinko ; Sinković, Dean ; Pržiklas Družeta, Romina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Peta Interfakultetska Znanstvena Konferencija "Konkurentnost ekonomski rast i blagostanje", Zbornik radova, Sveučilište JJ Strossmajera u Osijeku, Ekonomski Fakultet u Osijeku, listopad 2014, str.3-21 / Cini, V. ; Borozan, Đ. ; Ferenčak, I. - Osijek : Sveučilište u Osijeku, Ekonomski Fakultet u Osijeku, 2014, 3-21

ISBN
978-953-253-128-2

Skup
5ta Interfakultetska znanstvena Konferencija "Konkurentnost ekonomski rast i blagostanje"

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 10.10.2014. - 11.10.2014

Vrsta sudjelovanja
Ostalo

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Economnics; Neoklasična sinteza; Lukasova kritika; Univerzalno znanje; Nova ekonomija
(Economnics; Neoclassical synthesis; Lucas critique; Universal knowledge; New economy)

Sažetak
Tržišta (ekonomije) nastaju kao proces iz same društvene zajednice a ne izdvojen od nje. Hipoteze o nemogućnosti postojanja tržišta unutar zajednice nego isključivo izvan nje i teza o vođenju tržišta isključivo kroz mehanizam potrošačkih glasova i pozitivističke paradigme pogrešna je i opasna te dovodi do naglašenih kriza i dramatičnih posljedica po ekonomiju i svijet. U radu su predočeni dokazi koji ozbiljno narušavaju temelje neoklasične dogme koja dominira u standardnim uđžbenicima iz ekonomije. Prvi dokaz izveden je u obliku prvog modela ekonomskog rasta definiranog prije 2.500 godina kao rezultat individualnih i kolektivnih fenomena u drevnoj Indiji te dijelom kao rezultat tada dostupne empiričke analize. Drugi dokaz odnosi se na postojanje tržišta ječma kao integralne sfere zajednice u drevnom Babilonu u razdoblju 385 –61 P.K. Ekonomska znanost ne smije promatrati ekonomiju kao predmet izučavanja kroz objektiv u kojem su zemlja, rad i novac tek objekti na tržištu. U takvim se okolnosima prenaglašava utjecaj tržišta a umanjuje važnost i uloga zajednice. Nova ekonomika kao znanost mora nastati kroz formulaciju interpretativne, pozitivističke i omni paradigme u kojoj će dominirati kvalitativni i kvantitativni pristup ekonomskoj znanosti. Tržište i ekonomija kao predmet izučavanja ekonomske znanosti koji nastaju kao rezultat društvenih procesa razmjene i proizvodnje manje su zlo za čovječanstvo od tzv. mainstream moderne ekonomije temeljene na nizu međusobno povezanih pogrešnih kalkulacija i izračuna sa tezom o savršenoj racionalnosti ekonomskih agenata u središtu svega. Bolonjski je proces, na žalost, samo učvrstio pozicije neoklasične mainstream ekonomije u obrazovnom procesu pretvarajući studente u tek puke promatrače “virtualnih igrica, modela” koji se odvijaju u nerealnom svijetu umjesto da studentimapruži priliku promišljati o svijetu i nastojati ga izmjeniti. Mainstream ekonomija pokušava učiti studente kako svijet funkcionira (i to pogrešno) umjesto da im da instrumentarij pomoću koga će onisami moćispoznati svijet i definirati ga kroz vlastito znanje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA