Naslov
Primjena redukcijskih dijeta u bolnici
(Implementation of reduction diets in a hospital)

Autori
Banjari, Ines ; Balkić, Jelena ; Mađarić, Josipa ; Marušić, Petra ; Maletić, Milica ; Vukadin, Ilijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
2. Međunarodni kongres nutricionista - Zbornik radova / Zlatić, Margita - , 2014, 64-64

Skup
2. Međunarodni kongres nutricionista

Mjesto i datum
Varaždin, Hrvatska, 10.10.2014. - 12.10.2014

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
bolnica; pretilost; bolesti kardiovaskularnog sustava; redukcijska dijeta; dijeta za kardiovaskularne bolesti; dvotjedni jelovnik
(hospital; obesity; cardiovascular diseases; reduction diet; cardiovascular diet; biweekly menu)

Sažetak
Pandemija pretilosti je najveći problem kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Prema najnovijim podacima (obzirom na indeks tjelesne mase (BMI) ≥25 kg/m2) više od 30% svjetskog stanovništva (muškarci 36, 9%, žene 38, 0%) ima povećanu tjelesnu masu ili je pretilo. Najvažnije zdravstvene posljedice pretilosti uključuju bolesti kardiovaskularnog sustava, dijabetes tipa 2 i povećanu incidenciju metaboličkog sindroma, socijalne i ekonomske posljedice, psihosocijalne poremećaje, hiperlipoproteinemiju, hipertenziju, respiratorni distres, ortopedske probleme, nealkoholnu masnu jetru i maligne bolesti. Neki od do sada poznatih rizičnih čimbenika za pretilost su konzumacija zaslađenih napitaka i tzv. brze hrane, te općenito loše prehrambene navike koje se odlikuju visokim unosom jednostavnih ugljikohidrata i zasićenim masnoćama, nizak socio-ekonomski status, manje od 30 minuta dnevne fizičke aktivnosti, produljeno vrijeme sjedenja uz računalo i televizor, povećana tjelesna masa po rođenju i drugi. Ovi su rizični čimbenici uključeni i u etiologiju bolesti kardiovaskularnog sustava. U Hrvatskoj svaki drugi stanovnik umire od posljedica bolesti kardiovaskularnog sustava (48, 7%). Upravo su ove bolesti glavni razlog hospitalizacije u Hrvatskoj. Cilj ovog rada bio je usporediti redukcijsku dijetu i dijetu za kardiovaskularne bolesti koje se primjenjuju u Kliničkom bolničkom centru Osijek, te utvrditi njihov energetski nutritivni profil i usporediti ga sa nacionalnim Standardom prehrane bolesnika u bolnicama (NN 3528/07). Osim toga cilj je bio utvrditi ima li mjesta za poboljšanje u smislu uvrštavanja novih namirnica u dnevne jelovnike ovih dviju dijeta. Analizirani su dvotjedni jelovnici redukcijske dijete i dijete za kardiovaskularne bolesti. Nacionalne tablice o sastavu namirnica i pića su korištene kao baza za izračun energetskog i nutritivnog profila oba jelovnika programom Nutri Pro (Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek). Oba jelovnika su bila u skladu s nacionalnim Standardom. Jelovnici redukcijske dijete su bili u rasponu od 1000 do 1300 kcal, dok su jelovnici dijete za kardiovaskulrne bolesti bile u nešto višem rasponu energije (1000 do 1700 kcal, prosječno 1378 kcal). Unos makronutrijenata je bio u skladu s preporukama prema Standardu, no utvrđeno je kako mjesta za poboljšanje oba jelovnika postoji, prvenstveno oko uključivanja većeg broja namirnica, prvenstveno povrća i voća. Osim toga, utvrđeno je kako se dijeta za kardiovaskularne bolesti može primjenjivati i kao redukcijska dijeta.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Prehrambena tehnologija

POVEZANOST RADA