Naslov
Što PredČIP kaže o poučavanju rane pismenosti
(What does the PredČIP say about teaching early literacy)

Autori
Kuvač Kraljević, Jelena ; Lenček, Mirjana ; Matešić, Krunoslav ml. ; Padovan, Nevena ; Olujić, Marina ; Matić, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka - Kako obrazovanju dodati boju? - uloga i izazovi za psihologe / Pavlin-Bernardić, Nina ; Jokić, Boris ; Lopižić, Josip ; Putarek, Vanja ; Vlahović-Štetić, Vesna - Rovinj : Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2014, 90-90

ISBN
978-953-55079-4-9

Skup
22. godišnja konferencija hrvatskih psihologa s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Rovinj, Hrvatska, 05.11.2014. - 08.11.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
predvještine čitanja i pisanja ; fonološka svjesnost ; fonemska svjesnost ; poznavanje slova ; djeca školski obveznici
(pre-reading and writing skills ; phonological awareness ; phonemic awareness ; letter recognition ; school-age children)

Sažetak
Podaci brojnih istraživanja pokazuju da rano kvalitetno obrazovanje donosi višestruku korist za pojedinca i društvo. U području ranog poučavanja i usvajanja predznanja za razvoj pismenosti postoje još brojna pitanja, a usmjerena su na određivanje važnosti i težine pojedinih sastavnica i procesa koji u ranoj dobi najbolje predviđaju uspješno usvajanje čitanja i pisanja, a posljedično i akademski napredak u cjelini. Definiranje jezičnih segmenata koji najbolje prikazuju ranu pismenost i predviđaju kasniji uspjeh u čitanju i pisanju važno je zbog mogućnosti oblikovanja uspješnih programa poticanja predvještina čitanja i pisanja, a posebice intervencijskih postupaka za djecu s otežanim razvojem i usvajanjem tih predvještina. Jezični parametri koji se najčešće promatraju kao prediktori čitanja i pisanja odnose se na fonološke čimbenike unutar kojih se izdvajaju i ispituju fonološka svjesnost te imenovanje slova. Brojni autori ističu kako se fonološka svjesnost razvija od osjetljivosti na riječi i slogove do svjesnosti o manjim segmentima koje predstavljaju fonemi ili individualni glasovi. Svijest o glasovima često se percipira kao "viša" razina i naziva se fonemskom sjvesnošću. Cilj je ovog istraživanja utvrditi stupanj usvojenosti fonološke svjesnosti te provjeriti što čini strukturu fonološke svjesnosti u hrvatskom jeziku. Također, provjerit će se priroda povezanosti fonološke svjesnosti i poznavanja velikih i malih tiskanih slova. Naime, svhra istraživanja je upozoriti na važnost pojedinih jezičnih procesa odgovornih za usvajanje čitanja i pisanja kao i mogućnosti poticanja razvoja s ciljem dobrog ovladavanja vještinama čitanja i pisanja. U istraživanju je sudjelovalo 746 djece vrtićke dobi (školski obveznici) (380 djevojčica i 366 dječaka ; KD (M) = 6 ; 6) iz 19 hrvatskih županija. Sva djeca ispitana su zadacima iz Testa za procjenjivanje predvještina čitanja i pisanja. Razina fonološke svjesnosti utvrđena je zadacima koji uključuju rimu, slog i fonem, a poznavanje slova provjereno je zadacima imenovanja velikih i malih tiskanih slova. Rezultati istraživanja pokazuju kako djeca pred polazak u školu najbolje ovladaju slogovnim stapanjem, zatim prepoznavanjem rime, slogovnom raščlambom te proizvodnjom rime, a najlošije fonemskom sjvesnošću (stapanje pa raščlamba). Provjerom faktorske strukture uočava se upravo izdvajanje dvaju zasebnih faktora fonemska svjesnost (fonesmko stapanje i raščlamba) i fonološka svjesnost (slogovno stapanje i raščlamba). Značajna visoka povezanost fonološke svjesnosti i poznavanja slova upućuje na istovremeno usvajanje fonemske svjesnosti i slova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Logopedija

POVEZANOST RADA