Pregled bibliografske jedinice broj: 736171
Tajna Boljuni
Tajna Boljuni. Mostar: Smart Mostar, 2012 (monografija)
CROSBI ID: 736171 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tajna Boljuni
(The Mistery of Boljuni)
Autori
Palameta, Miroslav & Miro Raguž & Marinko Šutalo
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Smart Mostar
Grad
Mostar
Godina
2012
Stranica
85
ISBN
978-9958-9900-1-4
Ključne riječi
bisesilni stočari; nekropola; ukrasni motivi; poliptih; epitaph
(bisesil shepherds; necropolis; ornamental motifs; poliptih; epitaf)
Sažetak
Monografija o kasnosrednjovjekovnim nadgrobnim spomenicama u Boljunima Blizu Stoca u Hercegovini, u riječi i slici, plod je dužeg terenskog rada, proučavanja povijesnih dokumenata i interpretacije koja se temelji na antropološkim i semiotičkim postavkama. Poznata po najvećem broju bosaničkih epitafa, koji su pored svog žanrovskog određenja, izvorna dokumentarna i jezična građa s imenima pokojnika, obrazovanih dijaka, klesara i naručitelja, nekropola Boljuni također spada po broju spomenika i raznovrsnosti likovnih predstava u najznačajnije aglomeracije tog tipa funeralne kulture. Njezini pokojnici zapravo su bisesilni stočari, uzgajivači stoke sitnog zuba koji su ljeta provodili na planinskim ispašama oko gornjeg toka Neretve i vraćali se u svoja obitavališta uz jugo-istočnu stranu Hutova blata tijekom rane jeseni. Pravili su bravlji sir homerske recepture u mjehovima, tkali grubo platno od vune, poznato kao raša, i tople pokrivače (gunji ili sclavinae). S tim proizvodima, pored ostaloga, trgovali su s primorjem, posebno s Dubrovnikom. Svoj ekonomski procvat uglavnom tijekom prve polovice XV. st. temeljili su kao prevoznici dubrovačke soli iz Stona u Balkansko zaleđe i roba koje su otuda išle za Dubrovnik. Izrada luksuznih kamenih nadgrobnih spomenika u Boljunima i u drugim mjestima onodobnog dubrovačkog zaleđa usko je povezana s takvom dobiti. Monografija je usredotočena na likovne predstave na tim spomenicima koji pokazuju vrlo širok repertoar tema i motiva koji komuniciraju često s najudaljenijim nekropolama od Cetine do središnje Bosne. U njoj se po prvi put pokazuje kako se likovne predstave ne ograničavaju na jednu plohu spomenika, već su triptihalne ili poliptihalne cjeline, prelomljene po plohama kamene četvorine.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Povijest umjetnosti