Pregled bibliografske jedinice broj: 736164
Poetički koncepti i pjesnička radionica u Razgovoru ugodnom
Poetički koncepti i pjesnička radionica u Razgovoru ugodnom // Zbornik radova sa znanstvenog skupa “Mate Zorić i prosvjetiteljstvo u redovničkim zajednicama tijekom 18. st”. / Pavao Knezović (ur.).
Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2012. str. 259-276
CROSBI ID: 736164 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Poetički koncepti i pjesnička radionica u Razgovoru ugodnom
(Poetic concepts and poetry Workshop in Razgovor ugodni)
Autori
Palameta, Miroslav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Zbornik radova sa znanstvenog skupa “Mate Zorić i prosvjetiteljstvo u redovničkim zajednicama tijekom 18. st”.
Urednik/ci
Pavao Knezović
Izdavač
Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Zagreb
Godina
2012
Raspon stranica
259-276
ISBN
978-953- 7823-08-5
Ključne riječi
prosvjetiteljstvo, intertekstualnost, usmena i pisana tradicija, Biemmi, Barletius
(enlightenment, intertextuality, oral and writ ten tradition, Biemmi, Barletius)
Sažetak
Analizirajući ona pjesnikova stajališta u Razgovoru ugodnom koji se odnose na potencijalne recipijente njegovih sadržaja u radu „Poetički koncepti i pjesnička radionica u Razgovoru ugodnom pokazuje se kako se ti signali ne odnose samo na neobrazovane pastire i težake, najširu etničku podlogu, nego i na sve strukture zajednice, bilo obrazovne , bilo staleške. U radu se također ističe kako je prožimanje pisane i usmene hrvatske tradicije i njihovo pomirenje, koje je Kačić ostvario u svom djelu, bio najveći domet u kulturološko-književnom i prosvjetiteljskom smislu i osnovni preduvjet u stvaranju nojopsežnijeg i najobuhvatnijeg raspona čitalačke publike do tada u hrvatskoj književnosti. Pored toga u radu se razmatra Kačićev odnos prema vrelima i način ekscerpiranja i preoblikovanja povijesne građe za „Pismu od ženidbe i udaje, sestre Kastriotića“ i „Pismu od rata Jure Kastriotića i Republike mletačke koji se učini na 1447.“ Za prvu se sližio isključivo djelom Istoria di Giorgio Castrioto detto Scander-begh koju je objavio Giammaria Biemmi svećenik iz Brescie 1742., a za drugu pjesmu, uz navedenu historiju na talijanskom, koristio je još poznato djelo Historia de vita et gestis Scanderbegi Epirotarum principis (1508.) albanskog humaniste Marina Barletija. Usklađivanje povijenih činjenica i obavijesti, povoda i motivacija iz dva izvora koji na različite načine govore o opjevanim zgodama, čime se rad posebno zaokuplja, pokazuju obrazovanog pjesnika i kritičkog istraživača. Tako se u njegovim usklađivanjima prepoznaje prisutnost tradicija evropskiu učenih krugova po kojoj se ilirsko ime rabi kao jednoznačnica za hrvatske prostore, etnos i iznad svega za jezik, pa Barletijev etnikon Illyrici kao i onaj Biemmiev Sclavoni, bez dvoumljenja zamijennjuje oblikom Hrvati. Međutim, postupci reduciranja i izlučivanja sporednih činjenica i nejasnoća, likova i svih digresija, kroatizacija pojedinih imena, isticanje obavijsti koje hvale hrabrost i ratničku vještinu hrvatskih postrojba, uvođenje stroga kronološkog uzročnoposljedičnog slijeda događanja i deseteračke versifikacije potvrđuju svoju uvjetovanost mogućnostima recepcije njegovih neškolovanih recipijenata.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
