Pregled bibliografske jedinice broj: 735826
Uneseni predatori u slatkovodnim ihtiozajednicama jadranskog slijeva
Uneseni predatori u slatkovodnim ihtiozajednicama jadranskog slijeva // 1. hrvatski simpozij o invazivnim vrstama s međunarodnim sudjelovanjem Zbornik sažetaka / Jelaska, Sven (ur.).
Zagreb: Hrvatsko ekološko društvo, 2014. str. 48-49 (poster, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 735826 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uneseni predatori u slatkovodnim ihtiozajednicama jadranskog slijeva
(Translocated predators in freshwater ichthyofauna of Adriatic basin)
Autori
Marčić, Zoran ; Mustafić, Perica ; Ćaleta, Marko ; Zanella, Davor ; Buj, Ivana ; Mihinjač, Tanja ; Mrakovčić, Milorad.
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
1. hrvatski simpozij o invazivnim vrstama s međunarodnim sudjelovanjem Zbornik sažetaka
/ Jelaska, Sven - Zagreb : Hrvatsko ekološko društvo, 2014, 48-49
Skup
1. hrvatski simpozij o invazivnim vrstama s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 24.11.2014
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
štuka; smuđ; endemske zajednice; translocirane vrste; invazivne vrste
(pike; pikeperch; endemic fish communities; translocated species; invasive species)
Sažetak
Jadranski slijev Hrvatske poznat je po svojoj izrazito endemskoj ihtiofauni u kojoj gotovo svaka rijeka ima svoju posebnu riblju zajednicu. Posebnost tih ribljih zajednica je i u tome što u njima nema pravih predatorskih vrsta. Translocirane predatorske vrste (posebice štuka i smuđ) unesene u jadranski slijev uzrokovale su promjene čije posljedice treba tek sustavno sagledati. Dok se smuđ može smatrati samo translociranom vrstom čije populacije nisu u ekspanziji u otvorenim vodotocima, štuka je primjer i invazivne vrste koja se brzo širi u svim vodotocima u koje je ubačena. Smuđ je zabilježen samo sporadično u rijeci Mirni i Neretvi te sa stabilnim populacijama samo u akumulacijama Butoniga i Tribalj, a štuku nalazimo u rijekama Mirni s akumulacijom Butoniga, Gackoj i Švičkom jezeru, Lici i akumulaciji Kruščica, Cetini s akumulacijama i kanalima, Vranskom jezeru na Cresu, Vranskom jezeru kod Biograda, Prološkom blatu, Šarenim jezerima kod Knina, a u novije vrijeme u rijekama Krki i Vrljici. Populacije štuke, na većini lokaliteta, stare su već nekoliko desetaka godina i posljedice na ihtiofaunu se mogu sagledati, no nalazi u Krki i Vrljici relativno su novijeg datuma pa tek predstoji vidjeti kako će riblja zajednica reagirati. Posebno će biti važno pratiti utjecaj štuke na ugrožene populacije mekousne u tim rijekama kako bi se pravovremeno mogli poduzeti odgovarajući koraci zaštite.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
119-0000000-3184 - Modeliranje ekološki prihvatljivih protoka rijeke Cetine (Mustafić, Perica, MZOS ) ( CroRIS)
119-1782739-1233 - Procjena sastavnica zajednice slatkovodnih riba u odnosu na oštećenja staništa (Mrakovčić, Milorad, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Davor Zanella
(autor)
Tanja Mihinjač
(autor)
Zoran Marčić
(autor)
Perica Mustafić
(autor)
Ivana Buj
(autor)
Milorad Mrakovčić
(autor)
Marko Ćaleta
(autor)