Naslov
Depresija u osoba starije životne dobi
(Depression in the elderly persons)

Autori
Kušan Jukić, Marija ; Mimica, Ninoslav ; Lucijanić, Dijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Knjiga sažetaka - 6. hrvatski psihijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem / Jukić, Vlado - Zagreb : Hrvatsko psihijatrijsko društvo, 2014, 100-101

Skup
6. hrvatski psihijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.10.2014. - 11.10.2014

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
depresija; starija životna dob; liječenje; antidepresivi; prikaz slučaja
(depression; elderly persons; treatment; antidepressants; case report)

Sažetak
Depresija je često nedijagnosticirana i neliječena u starijih osoba čemu pridonosi mit da je depresivnost uobičajena u osoba starije životne dobi i prirodna reakcija na promjene koje starija životna dob nosi.Uz uobičajene simptome depresije prema MKB-10 Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema, kod osoba starije životne dobi postoje specifični dodatni simptomi: a) pritužbe na bolove, umor, gubitak apetita, poteškoće usnivanja i prosnivanja, tjeskoba, palpitacije ; b) razdražljivost, promjene raspoloženja, konstantne pritužbe, ništa što se učini za osobu nije dovoljno dobro ; c) poteškoće u koncentraciji i pamćenju, pretjeran osjećaj tuge, nemogućnost uživanja u ranijim aktivnostima i d) pričanje o beskorisnosti ne vrijedi više nikome. U kliničkoj slici u starijih osoba u odnosu na mlađe češće su prisutni: agitacija, psihomotorna retardacija, hipohondrijaza/somatizacije, histrionsko ponašanje, bitno smanjenje unosa hrane i tekućine te pseudodemencija. Dijagnostički postupci obuhvaćaju obavezno uz anamnezu i heteroanamnezu, MMSE, tjelesni pregled, EKG, laboratorijske pretrage + dodatne dijagnostičke pretrage - određivanje vitamina BI 2, folne kiseline, Fe, hormona štitnjače, EEG te CT/MR mozga. Terapijske preporuke: Liječenje treba započeti niskom dozom (pola početne doze u odraslih osoba) i polagano titrirati. Lijek prvog izbora je iz skupine SIPPS jer ga starije osobe dobro podnose, a dokazana im je učinkovitost kod depresija u osoba starije životne dobi. Ako uz maksimalnu dozu ne dođe do zadovoljavajućeg poboljšanja, potrebno je promijeniti lijek unutar skupine SIPPS-a. Sljedeći je korak promjena lijeka u antidepresiv iz skupine inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina. U slučaju rezistencije i kžd prisutnih psihotičnih simptoma dodaju se antipsihotik i stabilizator ri%položenja. Kod jetrenih oštećenja biramo tianeptin i mirzaten. Kod izrazito suicidalnih pacijenta može se dodati klozapin u vrlo niskoj dozi od 6, 25 mg u večernjoj dozi. Početne doze i raspon doza antidepresiva u starijih osoba iznosi Vl- Vi doze za mlade odrasle osobe. Prikaz slučaja: Bolesnica u dobi 76 godina, liječena u sedam navrata u KB Vrapče pod dijagnozama graničnog poremećaja ličnosti, vaskularnedemencijenakonpreboljelog CVI-a i vaskularne depresije. Sklona je dramatičnim demonstrativnim ispadima, somatizacijama i manipulativnom parasuicidalno'm ponašanju. Inače osjetljiva je na psihofarmake zbog vaskularnog parkinsonizma. Značajno je da unatoč poboljšanju raspoloženja zbog primijenjene diferentne antidepresivne terapije (duloksetinom i mirzatenom) pacijenticu nije bilo moguće otpustiti iz bolnice, a da u vrlo kratkom periodu ne uslijedi rehospitalizacija zbog manipulativnog parasuicidalnog ponašanja zbog nezadovoljstva smještajem. Ishod i tijek samog liječenja vaskularne depresije kod ove pacijentice određuje i otežava ipak primarni poremećaj u strukturi ličnosti uz početnu vaskularnu demenciju, a izbor antidepresiva ograničava vaskularni parkinsonizam.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA