ࡱ> oqn_bjbj =bbDA)  ^^^^^rrr8r?AAAAAA$ #`e-^e^^^^??O +0###^|ee$# $: emu slu~e ekonomisti Ekonomija je iznimno korisna kao na in zapoaljavanja ekonomista. John Kenneth Galbraith, ameri ki ekonomist }ivjeti, trpjeti, umrijeti - tri stvari koje se ne u e na naaim sveu iliatima, a koje ipak u sebi sadr~e sve znanje potrebno ovjeku. Paul Auguez, francuski pjesnik Ameri ki predsjednik Truman, uostalom, kao i drugi svjetski predsjednici, imao je nekoliko ekonomskih savjetnika, viae ili manje etabliranih stru njaka. Sluaajui njihove ekspertize i elokventne elaboracije, navodno je zavapio: Dajte mi jednorukog ekonomista! Svi moji savjetnici govore: : U jednu ruku& , ali u drugu ruku& 9 Nadaleko je poznata nesigurnost ekonomista. Ako se u ini neki ekonomski potez, mogui su jedni ishodi, no s druge strane mogui su i sasvim suprotni. Nema sigurnih recepata, nema pravocrtnih rjeaenja. Znanstvenici prirodnih i tehni kih znanosti katkad zbijaju aale s ekonomistima, a ekonomiju smjeataju u pseudoznanost zbog neto nosti, nepreciznosti, a nerijetko i potpunih promaaaja ekonomista. Jesu li ekonomisti uope znanstvenici, ili samo gataju u magli, pa tu i tamo koji pogodi? Suvremeni ekonomisti povrijeeni su tim kritikama, pa vole nakrcati svoje radove kompleksnim formulama i izra unima, ne bi li izgledali poput pravih znanstvenika. Najslo~eniji, najnepredvidiviji, najnemjerljiviji i vjerojatno najfascinantniji objekt istra~ivanja ikad je  ovjek. Ne nuklearna fuzija, ne molekula vode, ne udnovati kljunaa, ne virus ebole, nego ovjek. ovjek nije apsolutno i univerzalno siguran tko ili ato je ovjek, ne mo~e predvidjeti ato e u initi, ato ~eli, ato e sutra vjerovati, kako e se ponaaati, kako e funkcionirati, ato e ga pokrenuti, a ato zako iti. injenica da je misteriozan, udljiv i zaku ast ne zaustavlja ga u naporu da pokuaa opisati samoga sebe  naprotiv, joa ga viae motivira i dodatno izaziva da ustraje u doku ivanju temeljnih principa koji ga - bar okvirno - definiraju. ovjek je kompliciran sam po sebi, a u druatvu je joa kompliciraniji. Ljudsko druatvo je neodoljivo dojmljivo; istodobno je kaoti no i ureeno, ponaaa se po pravilima bez pravila, stabilno je u neprestanoj mijeni. Stoga i druatvene znanosti nisu potpuno egzaktne i ne daju jednoobrazna objaanjenja, ali to joa uvijek ne zna i da su nakupina dvojbenih ideja, a ne znanost. Jer znanost nije fiksna to ka (stati na), nego animirana crta (dinami na), a svako novo druatveno istra~ivanje proairuje postojei korpus znanja i nudi novi graevni element koji se mo~e iskoristiti u opisu ovjeka i druatva. Da se Einstein rodio u doba peinskog pra ovjeka mo~da jedino ato bi uspio izumiti i otkriti bio dekadski numeri ki sustav, nakon zurenja u svojih deset prstiju. Suvremeni znanstvenici oslanjaju se na ramena divova prije sebe, koristei i unaprjeujui prethodne spoznaje. I druatvene se znanosti trebaju promatrati u kontekstu i mogunostima vremena. Lako ih je omalova~avati kao nesigurne teorije, koje su eae krive nego prave, no svaka je kriva procjena i pogrjeana ekonomska teorija pomo buduim istra~iva ima, koji time stje u kartu prethodno razminirana podru ja. Stoga, ako je ljudsko druatvo najkompliciraniji mogui objekt istra~ivanja i iznimno ga je teako definirati, odnosno svesti na zajedni ki nazivnik, treba li odustati od pokuaaja zbog toga ato postojei rezultati nisu savraeni, ak esto i pogrjeani? Treba li proglasiti odmah ekonomiste beskorisnima? Ne. (Re e ekonomist.) RAZRADA: Dijete koje je roeno kad je u Hrvatskoj otpo ela recesija, nagodinu e u akolu. Cijeli ~ivot toga maloga ovjeka je u recesiji. Uza sve te silne ekonomske stru njake i analiti are, u vladi i izvan nje, gospodarstvo se svejedno ne uspijeva otrgnuti iz gr a. ovjek se zapita ato ti ekonomisti uope rade, ime se bave, koja je to njihova struka i u emu su stru njaci kad godinama ne uspijevaju pokrenuti kota  rasta, ili ako niata drugo barem zaustaviti kota  nezaposlenosti. Uz golem broj nezaposlenih ekonomista na burzi i joa uvijek veliku produkciju studenata ekonomije, moglo bi se posumnjati da su zapravo ekonomisti krivi za sve loae u ekonomiji& Doista, koga proglasiti odgovornima za stanje u ekonomiji ako ne ekonomiste? Dimnja are? Nastavnike hrvatskoga? In~enjere niskogradnje? Zubotehni are? Ekonomisti su prvi i logi an izbor. Ipak, nepravedno je upirati prste samo u njih (nas), i to iz sljedeih razloga. Ekonomija, kao dio druatvenih znanosti, pokuaava ovladati znanjem koje e se iskoristiti za u inkovitu raspodjelu oskudnih izvora bogatstva meu ljudima, poduzeima i dr~avama ije su potrebe neograni ene. Valja ponoviti; materijalne potrebe dimnja ara, nastavnika hrvatskoga, in~enjera niskogradnje i zubotehni ara su neograni ene, beskona ne, a ekonomisti bi svejedno trebali iznai rjeaenja kojima bi njihove potrebe zadovoljili ograni enim resursima. Konkretno, ministar financija barata s x kuna u nov aniku (prora unu). Da bi u javnosti bio percipiran kao dobar ministar, on bi s tih x kuna trebao potaknuti zapoaljavanje, strateaki subvencionirati poljoprivredu, industriju i turizam, plaati graanima zdravstvenu zaatitu, vratiti stare dugove, odr~avati javna dobra, kupovati oru~je za vojsku, financirati neprofitabilne djelatnosti kao ato su umjetnost i kultura, investirati u gradnju infrastrukturnih projekata koji e se isplatiti za 40 godina, poplaati sve ostale ra une, a k tomu joa i poveati plae, mirovine i socijalne naknade. Pa da je prora un i 2x, teako da bi uspio. I ato bi onda ministar financija trebao? Dati otkaz i rei da je to nemogue? Ne! Posao ekonomista je prora unati najbolju moguu, izvedivu i odr~ivu financijsku konstrukciju, koja bi pokrila u najveoj moguoj mjeri navedene potrebe. Ali valja uvidjeti da ta financijska konstrukcija nikad ne e moi pokriti sve i da e uvijek ponetko ostati na kiai, a onaj tko kisne psovat e onoga tko je prora unao konstrukciju. Zadaa ekonomista je da pokislih bude ato manje, ali nikada ne e uspjeti u tome da ih uope nema (usp. Mt 26, 11). Politi arima je ekonomija tema broj jedan. Svi oni lamentiraju o gospodarstvu, i izborni programi vrte im se oko ekonomskih pitanja. Vlast se stje e i gubi pri ama i pri icama o ekonomiji; ne o mitozi i mejozi, fotonima i neutronima, virusima i bakterijama. Stoga ne udi tolik interes za ekonomske studije, a ne ude ni izvrtanja, manipulacije, iskrivljavanja i notorna la~iranja ekonomskih pojmova. Ti su pojmovi alat dnevnopoliti kih prepucavanja i borbe za vlast, a u toj se borbi oru~je ne bira. Za svaku e ekonomsku teoriju, strategiju ili procjenu suprotna stranka pronai kontrateoriju, kontrastrategiju i druga iju procjenu. Kojekakve ekonomske projekcije, prognoze, prora uni i predvianja esto su u funkciji politi ke agende, a kad se poka~u neto nima ekonomija kao znanost u cjelini prokazuje se aupljom. Premda rupa itekako ima, auplja nije. Ono ato se esto previa pri kritiziranju druatvenih znanosti, tako i ekonomije, jesu objektivne zapreke u realizaciji znanstvenih istra~ivanja. Kemi ar e svoj objekt istra~ivanja zapaliti, zalediti, zaliti kiselinama pa lu~inama, i onda opisivati njegove reakcije. Fizi ar e napraviti eksperiment u laboratoriju, i bilo tko drugi bilo gdje drugdje u svijetu moi e ponoviti taj eksperiment i dobiti iste rezultate. Ekonomisti i ostali druatvenjaci nikad ne e imati taj luksuz. Prvo, ljudsko dostojanstvo prije i pokuse na ovjeku. Ali ak i kad to ne bi bilo tako, pokusi bi naj eae bili neizvedivi. Nemogue je na initi dvije usporedne Republike Hrvatske, u jednoj dr~ati te aj kune prema euru na oko 7,5, a u drugoj ga pustiti ga npr. 9, i onda promatrati u inke, analizirati ih i politi arima davati mramorno vrste preporuke o tome kakav te aj imati. Nemogue je staviti dvije Republike Hrvatske u laboratorij, u jednoj rasprodati autoceste, a u drugoj ne, i onda promatranjem razli itih u inaka dati kvalificirani savjet ato i kako ubudue initi. Pa ak kad bi se i moglo u jednoj Hrvatskoj rasprodati autoceste, a u drugoj ne, to joa uvijek ne zna i da bi u inci bili primjenjivi i drugdje - to ne zna i da bi se moglo davati savjete dr~avama u Aziji ili Africi o tome ato initi s autocestama, jer hrvatsko druatvo nije isto kao njihovo. Ono ato funkcionira ovdje ne mora i ondje. Iako devastirajua za gospodarstvo, ekonomska kriza 2008.,0  \ Z d "",,--66HnHHN8^L^^^^^^__``dgzgggggjj2ݼݭݝݼݛݼݼݼ݌ݭݼzݭz"h QhwLR5OJQJ\^JaJh QhcAOJQJ^JaJUh QhwLR6OJQJ^JaJh Qh QOJQJ^JaJh Qhp^OJQJ^JaJ"h QhwLR6OJQJ]^JaJh QhwLROJQJ^JaJ&huhwLR5CJ OJQJ\^JaJ.,.0   \ ^ *"""" *6=pHbj$d7$8$H$^`a$gd Q$d7$8$H$^`a$gd Q godine vrlo je korisna za ekonomsku znanost. Bio je potreban aok kako bi se razdrmale u male i inertne teorije. Znanost bi morala biti neutralna i objektivna, ali druatvene znanosti to katkad i nisu. Opisujui objekt istra~ivanja ekonomist u svoje teorije, modele i ideje esto nenamjerno ugrauje i svoja intimna vjerovanja, privatne stavove i obi aje svojega druatva. ovjek ne mo~e pobjei od sebe. Pri istra~ivanju trepetljikaaa biolog bez muke mo~e ignorirati svoj spol, rasu, naciju, obitelj, privatne politi ke i druge stavove. To je daleko te~e u druatvenim znanostima. Budui da je u ekonomiji esto nemogue izvoditi pokuse, druatvena se realnost pokuaava opisati modelima. Modeli nastoje opisati neke univerzalne mehanizme u druatvu. Budui da je druatvo iznimno kompleksno i nemogue je ugurati ga u laboratorij, moraju se uvesti odreene pretpostavke da bi se moglo na initi modele. Pretpostavke su pojednostavljenja. No i najosnovnije pretpostavke imaju svoje iznimke. Primjerice, opepoznat je osnovni ekonomski mehanizam ponude i potra~nje. On pretpostavlja da ukoliko raste ponuda, a potra~nja ostaje ista, cijena pada; ili ako raste potra~nja dok ponuda ostaje ista, cijena raste. No postoje dobra za kojima potra~nja pada kad cijena pada, odnosno za kojima potra~nja raste kad cijena raste (npr. Veblenova dobra). A da u pretpostavke ekonomisti ugrauju svoje privatne stavove, pokazuje teorija racionalnih o ekivanja koja je bila dominantna do 2008. godine. U njoj se pretpostavlja da je ovjek racionalno, materijalisti ko bie. Sva ljudska ekonomska iracionalnost bila je promatrana kao anegdotalna, kao iznimka od pravila. Sve duhovno ato ovjeka motivira bilo je ili ignorirano, ili ak ismijavano. Primjerice, tvrdilo se da e izmeu izvanrednih prihoda od 5500 kn i 6000 kn osoba uvijek odabrati 6000 kn - svatko tko bi odabrao manju cifru, bio je ozna en kao udna biljka. No pokazuje se da u odreenim okolnostima ovjek u pravilu (ne kao iznimka!) odabire manju cifru, i to ak i ako nema nikakve koristi od toga. Primjerice, na nagradnoj igri dobitniku se nudi mogunost biranja izmeu dvije kuverte. U prvoj je 5500, a u drugoj 6000 kuna. Ako odabere 5500 kuna, organizator mu jam i da e na 500 kuna manjka nadodati joa 500 kuna te da e pokloniti ukupno 1000 kuna dobrotvornoj organizaciji. Iako dobitnik od toga nema nikakve izravne koristi, naj eae odabire kuvertu s manjim iznosom. `to to govori o pluralizmu ljudske motivacije? Daleko viae od toga da je ovjek u utrci samo za novcem. Ignoriranjem druatvene viaedimenzionalnosti ekonomisti su izgubili kredibilitet, no mogu ga vratiti, jer je kriza uzdrmala temelje starih teorija. Onda, mogu li ekonomisti spasiti hrvatsko gospodarstvo? Ne mogu. To nije, ne mogu sami. Ugrubo, ekonomija se dijeli na mikro i makroekonomiju; na razini pojedinca (pravne i fizi ke osobe, poduzea i graani), i na razini dr~ave. Dok ekonomist kao pojedinac joa i mo~e mijenjati situaciju na mikro razini, naj eae je bespomoan na makro razini, odnosno stvari viae ne ovise samo o njemu, nego i o drugima, njemu sasvim dalekima. Dr~avna ekonomija je orkestar u kojemu ne sviraju isklju ivo i samo ekonomisti. Kao ato je nepravedno zubare optu~ivati da narod ima loa zadah, ili nastavnike hrvatskog da narod ne zna razliku izmeu  i , tako nije poateno okriviti ekonomiste ato je narod nezaposlen. Sli no kao ato fizi ari joa nisu uspjeli pomiriti teorije mikro (subatomska fizika) i makrokozmosa (crne rupe), tako ni ekonomisti joa nisu uspjeli pronai univerzalnu, objedinjujuu teoriju mikro i makroekonomije. No ako i grijeae (grijeaimo), to ne zna i da trebaju prestati tra~iti. Crtica o ekonomskim fakultetima u Hrvatskoj Biti student ekonomskog fakulteta u Hrvatskoj istodobno je i prokletstvo i blagoslov. Prokletstvo, jer studenata ekonomije ima doista mnogo, ato na fakultetima, ato na zavodu za zapoaljavanje, pa je potrebno daleko viae truda da osoba isko i iz mase. Blagoslov, jer niti jedan drugi fakultet ne nudi tolik spektar moguih radnih mjesta nakon diplome. Svaka pravna osoba, privatna ili javna, profitna ili neprofitna, svaki obrtnik i poduzetnik, svaka organizacija treba ekonomiste: u ra unovodstvu, financijama, marketingu, reviziji, organizaciji, menad~mentu i drugdje. Potencijal zaposlenja bitno je vei nego kod drugih fakulteta, ato se odra~ava u injenici da je veini srednjoakolaca u Hrvatskoj ekonomski fakultet prvi izbor studija, upravo suprotno od pri e da ekonomiju upisuju oni koji se nisu uspjeli upisati negdje drugdje. Budui da ni sami studenti esto ne znaju u kojem e sektoru raditi, vrlo je teako pru~iti im specifi na, specijalizirana znanja za njihovo budue radno mjesto. Primjerice, ekonomist s nedavno ste enom diplomom zaposlio se u banci. Ali u kojem odjelu? U poslovanju s graanstvom, ili u poslovanju s obrtnicima i malim poduzetnicima, ili u poslovanju s velikim poduzetnicima, ili u internoj kontroli, ili u upravljanju rizicima, ili u investicijskom bankarstvu, ili u marketingu, ili upravljanju ljudskim resursima, ili u ra unovodstvu, ili u poslovima riznice, ili u& ? A to je samo jedna banka. Gotovo je nemogue sve studente ekonomije obrazovati tako da e prvi dan na svojem novom radnom mjestu odmah znati dobro raditi svoj posao. Bit e im potrebno razdoblje pripravniatva i u enja, ali to ne zna i automatski da su ekonomski fakulteti loai jer im nisu pru~ili sva potrebna znanja i vjeatine. `to se poreznih obveznika ti e, broj studenata ekonomije je u padu, jer dr~ava smanjuje broj onih kojima je spremna plaati studij ekonomije. No postoji mnogo onih koji si sami plaaju studij i donedavno su mjerodavne dr~avne institucije skretale pogled od injenice da se vrlo velik broj osoba koje same plaaju studij upisuje na ekonomske fakultete. Tako je broj studenata na ekonomskim fakultetima iznimno rastao, a veina njih si je samostalno financirala studij, ato je ialo u prilog fakultetima, jer su tako ubirali visoke prihode. S druge strane to je povealo pritisak na nastavnike, jer njihovi nadreeni prolaznost na ispitima primarno promatraju kao odraz kvalitete nastave. Ako je mala prolaznost na ispitu, to zna i da doti ni nastavnik ne radi dobro. Jasno, nitko nije pitao kako kvalitetno odr~avati nastavu u dvoranama s viae stotina studenata. U situaciji kad je na ispitu tisuu dvjesto studenata (npr. Ekonomski fakultet u Zagrebu) prolaznost od 50 % zna i aesto palih nezadovoljnika; mala vojska spremna na peticije, orna zvati novinare za svaki mrki pogled, a da opet nitko ne pita koja je stvarna razina njihova znanja. Uz poveanu prolaznost porastao je broj diplomiranih, a to se nekim udom uzelo za potvrdu uspjeanosti bolonjskoga procesa (?!), ato je opet povealo populaciju na zavodu za zapoaljavanje. Kao to ka na i, akcije Uskoka na zagreba koj i osje koj ekonomiji zna ajno su naruaile ugled tih institucija, i to je aok od kojega e se oporavljati godinama. Brzi na opravdanoj osudi odvratna ponaaanja pojedinih nastavnika i studenata, mnogi su u isti koa strpali sve, ignorirajui injenicu da je apsolutna veina nastavnika i studenata korektno radila svoj posao te da je, kako to obi no biva, aa ica okaljala veinu. Uz prekobrojnost i korumpiranost te reputaciju kvaziznanosti, razumljivo je da se ekonomskim fakultetima pomutio akademski sjaj. Znaju to iskoristiti privatne visoke akole, koje naplauju i pet puta vee akolarine& Koji segment ekonomije odabrati? Ekonomija pokriva mnoatvo sektora. Mnogim studentima teako je odabrati specijalizaciju, odnosno segment u kojemu e se realizirati. U tom kontekstu kola sljedea aala o procesu selekcije kadrova: Kako rasporediti ekonomiste u pojedine sektore? 1. Stavite 400 cigli u praznu sobu. 2. Uvedite kandidate u tu sobu. 3. Kandidate ostavite u sobi aest sati. Nakon toga se vratite i smjestite ih u pojedini sektor prema sljedeim kriterijima: ako su prebrojali sve cigle - ra unovodstvo, ako su prebrojali sve cigle viae puta - revizija, ako su cigle razbacane po cijeloj sobi - istra~ivanje i razvoj, ako su cigle sustavno slo~ene - planiranje, ako se meusobno gaaju ciglama - voditelji proizvodnje, ako su nakon sat vremena ve otiali kui - marketing, ako besciljno gledaju kroz prozor i doimaju se odsutnima - strateako planiranje, ako nedostaje 100 cigli - financije, ako su sve cigle nestale - poaaljite ih u bilo koje ministarstvo.     PAGE \* MERGEFORMAT1 jjjjzqx2`@&̎$d1$7$8$H$^`a$gd Q$d7$8$H$^`a$gd Q$a$dgd Q$dh`a$gd Q$d7$8$H$a$gd QhumHnHuh Qjh QUhm}`jhm}`Uh Qh`CJ$OJQJh QhwLRCJ$OJQJaJ;0P:pwLR/ =!"#$% Dp^ 02 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtHJ`J NormaldCJOJQJ_HmHsHtHP@P  Heading 1$<@&5CJKHOJQJDA D Default Paragraph FontViV  Table Normal :V 44 la (k (No List h-`h  Macro Text"  ` @ OJQJ_HmH sH tH,O, test6CJFL@F Date$da$5OJQJmHsHuO !8@Stil Courier New Crna Obostrano Lijevo: 003 cm Prvi redak: ... ,Idh],^`I B*phN@2N p^ Balloon TextdCJOJQJ^JaJNoAN p^Balloon Text CharCJOJQJ^JaJ4@R4  QHeader  p#:oa:  Q Header Char CJOJQJ4 @r4  Q0Footer  p#:o:  Q0 Footer Char CJOJQJPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3N)cbJ uV4(Tn 7_?m-ٛ{UBwznʜ"Z xJZp; {/<P;,)''KQk5qpN8KGbe Sd̛\17 pa>SR! 3K4'+rzQ TTIIvt]Kc⫲K#v5+|D~O@%\w_nN[L9KqgVhn R!y+Un;*&/HrT >>\ t=.Tġ S; Z~!P9giCڧ!# B,;X=ۻ,I2UWV9$lk=Aj;{AP79|s*Y;̠[MCۿhf]o{oY=1kyVV5E8Vk+֜\80X4D)!!?*|fv u"xA@T_q64)kڬuV7 t '%;i9s9x,ڎ-45xd8?ǘd/Y|t &LILJ`& -Gt/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!0C)theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] nA (((+%Jj&HI "$+!8@0(  B S  ?[_`g  0EK"""%%99::<<DAFAGAIAJALAMAOAPAlAoAZ[-/st j l t v ij7 8 **....-2.255c=i===M>N>=?>?l?m?????@@K@L@@@@@@@AADAFAGAIAJALAMAOAPAlAoA ((((((I)I)))#-#-8-8-.. . .....-:-:d=h=i=i===DAPAiAoA 7 ((((((((((I)K)L)L)))#---.-.-8-8-.. . .....-:-:d=h=i=i===oAYXp^q P CY[hkXm6=Ru(5 v ){"e# 'q*Z,&0:42f_5o0=(??AI^CbCD+H QPCRwLR %Sgo_m}`/aZa gAiMziS|w7x]xNfx>yZ6zoP#fl7rb*`jeJxM!881ZNXKms`$%}r")uI/{/Q7|?U :,VOcAqu`DAFA@(q nA NUnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7@Cambria?= *Cx Courier Newi&  Futura Md BTLucida Sans Unicode5. .[`)TahomaA$BCambria Math"AhQ+Q+ 7!v 7!vq9r4#A#A3HP ?wLR2!xx  EKONOMIJAIvanDomagoj SajterOh+'0<x   $,4 EKONOMIJAIvanNormalDomagoj Sajter3Microsoft Office Word@F#@Ȯ @Ȯ  7՜.+,0 hp  Hewlett-Packard Companyv!#A  EKONOMIJA Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKMNOPQRSTUVWXYZ[\]_`abcdeghijklmpRoot Entry FP r1TableL#WordDocument=SummaryInformation(^DocumentSummaryInformation8fCompObjr  F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q