Naslov
ŠIRENJE TURKESTANSKOG BRIJESTA (ULMUS PINNATO-RAMOSA DIECK EX KOEHNE) U DALMACIJI
(A SPREAD OF TURKESTAN ELM (ULMUS PINNATO-RAMOSA DIECK EX KOEHNE) IN DALMATIA)

Autori
Milović, Milenko ; Pandža, Marija ; Tafra, Damira

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
1. hrvatski simpozij o invazivnim vrstama s međunarodnim sudjelovanjem, Zagreb, 24. XI 2014, Zbornik sažetaka / Jelaska, Sven D. - Zagreb : Hrvatsko ekološko društvo, 2014, 38-39

Skup
1. hrvatski simpozij o invazivnim vrstama s međunarodnim sudjelovanjem / 1st Croatian symposium on invasive species with International Participation

Mjesto i datum
Hrvatska, 24.11.2014

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Ulmus pumila var. arborea; invazivna svojta; ruderalna staništa; Hrvatska
(Ulmus pumila var. arborea; invasive taxa; ruderal habitats; Croatia)

Sažetak
Turkestanski brijest (Ulmus pinnato-ramosa Dieck ex Koehne) drvo je porijeklom iz srednje Azije, koje je zbog brzog rasta i otpornosti na holandsku bolest brijestova rašireno u uzgoju u Europi. U hortikulturnoj literaturi uglavnom se navodi kao varijetet sibirskog brijesta, U. pumila L. var. arborea Litwinow (MITCHELL, 1974 ; YEO, 1989). Iz Italije je 1933. prenesen u Hrvatsku, na područje Splita, a zatim i u druga naselja u Dalmaciji (TRINAJSTIĆ, 2001). U početku ga hrvatski botaničari navode kao sibirski brijest (U. pumila), a tek u novije vrijeme TRINAJSTIĆ (2001) zaključuje da je brijest koji se uzgaja u Dalmaciji turkestanski brijest (U. pinnato-ramosa). Kako je tek nedavno uvršten u popis flore Hrvatske, rasprostranjenost mu je bila slabo istražena. Zbog toga smo u razdoblju 2012. – 2014. proveli detaljna istraživanja raširenosti ovoga brijesta u kulturi, kao i sposobnosti njegova širenja izvan kulture. Pronađen je na približno 200 lokaliteta u Dalmaciji, na području od Zadra na sjeveru do Makarske na jugu, s najvećim brojem nalazišta u Šibeniku i okolici. Na približno 2/3 lokaliteta, uz primjerke u kulturi pronađene su i samonikle populacije, dok su na 1/3 lokaliteta pronađene samo samonikle populacije, među kojima je desetak nalazišta s preko 100 jedinki. Rezultati pokazuju da je turkestanski brijest u Dalmaciji vrlo raširen kako u kulturi, tako i izvan kulture. Veći broj nalaza samoobnavljajućih populacija znatno udaljenih od primjeraka u kulturi pokazuje da se turkestanski brijest u Dalmaciji može kategorizirati kao udomaćena invazivna svojta (prema RICHARDSON i sur., 2000). Invazivno širenje je za sada ograničeno na ruderalna staništa po naseljima, uz rubove cesta i zapuštene poljoprivredne površine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Šumarstvo

POVEZANOST RADA