Pregled bibliografske jedinice broj: 734899
Crijevne zaraze ponovo prijete
Crijevne zaraze ponovo prijete // Hrvatski časopis za javno zdravstvo, 8 (2012), 46-60 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 734899 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Crijevne zaraze ponovo prijete
(Intestinal infections threaten again?)
Autori
Smoljanović, Ankica ; Carev Merica ; Tandara Danica ; Makarić Kristina ; Smoljanović, Mladen
Izvornik
Hrvatski časopis za javno zdravstvo (1845-3082) 8
(2012);
46-60
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
crijevne infekcije; organizacija higijensko-epidemiološkog nadzora; prijava zaraznih bolesti; informatizacija; hidrične epidemije; turističke epidemije
(intestinal infections; surveillance system; notification; outbreaks)
Sažetak
Akutne crijevne zarazne bolesti (ACZB) nisu prioritetna zadaća javnog zdravstva razvijenog svijeta. Zbog pojave novih bolesti i povratka već zaboravljenih one i dalje zahtijevaju pozornost. U Splitsko-dalmatinskoj županiji početkom trećeg milenija zbio se statistički značajan porast Prijava ACZB. Porast Prijava zaraznih bolesti prati porast epidemija ACZB. Povečanje stopa Prijava ACZB je posljedica porasta bolesti iz podskupine enterokolitisa koje zahvaćaju mlađe dobne skupine. Etiologija ACZB utvrđuje se tek djelomično zbog nedostupnih suvremenih molekularnobioloških real-time polymerase chain reaction (RT PCR) pretraga iz uzoraka od bolesnika i uzoraka iz okoliša. Prema kliničkoj slici bolesti i prema epidemiološkim pokazateljima zasnovano se može sumnjati na prevladavajuću virusnu etiologiju kao posljedicu turističkih epidemija. Kroz razdoblje 1996.-2010. godine utvrđene su četiri hidrične epidemije s ukupno 164 bolesnika na 14.330 Prijava enterokolitisa. Uzrok epidemijama bila je tehnička neispravnost i slab nadzor nad malim vodovodima. Zbog neuočavanja hidričnih epidemija nisu se provodile protuepidemijske mjere. Jedina virusna hidrična epidemija enterokolitisa s potvrđenim uzročnikom Norovirusom je zabilježena u Vrgorcu. Veće stope pobola i statistički značajan porast bilježi se u bogatijim područjima gradova nego općina i priobalju ispred Dalmatinske Zagore. Posljednjih pet godina značajno je povećana stopa Prijava ACZB na otoku Hvaru i Gradu Vrgorcu. Najniže stope Prijava ACZB ima područje Ispostave Makarska. Jedini mikrobiološki i kemijski laboratorij izvan Splita je u Ispostavi Makarska čime je značajno poboljšan higijensko-epidemiološki nadzor nad ACZB. Pored intervencija u poboljšanju vodoopskrbe okrupnjavanjem vodogospodarstvenih objekata, neophodne su organizacijske promjene u higijensko-epidemiološkom nadzoru i uvođenje informatizacije u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti, te uvođenje PCR dijagnostike za bolesničke uzorke, uzorke voda i hrane.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Split
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI