Pregled bibliografske jedinice broj: 734736
A gdje sam bila prije jučer ja? Kako su Marija Jurić Zagorka i Ivana Brlić-Mažuranić spojile spisateljstvo s dužnostima ženskim
A gdje sam bila prije jučer ja? Kako su Marija Jurić Zagorka i Ivana Brlić-Mažuranić spojile spisateljstvo s dužnostima ženskim // MALLEUS MALEFICARUM Zagorka, feminizam, antifeminizam / Grdešić, Maša (ur.).
Zagreb: Centar za ženske studije, 2011. str. 93-104 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 734736 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
A gdje sam bila prije jučer ja? Kako su Marija Jurić Zagorka i Ivana Brlić-Mažuranić spojile spisateljstvo s dužnostima ženskim
(And where was I before yesterday? How Marija Jurić Zagorka and Ivana Brlić-Mažuranić merged their writing with women's work)
Autori
Dujić, Lidija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
MALLEUS MALEFICARUM Zagorka, feminizam, antifeminizam
/ Grdešić, Maša - Zagreb : Centar za ženske studije, 2011, 93-104
ISBN
978-953-6955-37-4
Skup
Marija Jurić Zagorka - život, djelo, naslijeđe / Feminizam, antifeminizam, kriza
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 26.11.2010. - 27.11.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
suvremenice ; autobiografski tekstovi ; romansirana (auto)biografija
(contemporaries ; autobiographical texts ; fictionalized (auto)biography)
Sažetak
Zagorkinu rečenicu "Žena je beskućno stvorenje", kao i tezu A. Z. Newtona o tome da književni tekstovi "ugošćuju različite vrste beskućništva", na poseban način dokazuju književno sasvim razmaknuti i dovršeni portreti suvremenica Marije Jurić Zagorke (1873. – 1957.) i Ivane Brlić-Mažuranić (1874. – 1938.). S jedne strane – "poprskana" autorica šund literature za kravarice, s druge strane – prva dama u oazi hrvatske dječje književnosti koja je u svome prezimenu spojila dvije ugledne hrvatske obitelji. No, autobiografski tekstovi i romansirane (auto)biografije pokolebavaju uspostavljene književnopovijesne konstrukcije – ne samo da približavaju rukopise Marije Jurić Zagorke i Ivane Brlić-Mažuranić, nego ih i prirodno povezuju s izvorom, prvom profesionalnom rečenicom hrvatske ženske književnosti – Dragojlom Jarnevićevom. Ovim bih radom željela načeti plasirane portrete i preusmjeriti čitateljsku pozornost s vidljivih/nadzemnih/valoriziranih tekstova obiju autorica na one druge – nevidljive/podzemne/neobjavljene/privatne.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost, Rodni studiji
