ࡱ> 7 ,bjbjUU 7|7|Ml*******>2222 >$>!n$! #*** **]**b _>2lu 0!}|$~||$>>****Privatnost i copyright u telemedicini Privacy And Copyright In Telemedicine Predrag Pale Sveu iliate u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i ra unarstva Unska 3, 10000 Zagreb E-mail:  HYPERLINK "mailto:Predrag.Pale@FER.hr" Predrag.Pale@FER.hr Sa~etak Potreba za zaatitom privatnosti temeljna je potreba i pravo svake osobe. Meutim, u meusobnom djelovanju pacijenata, lije nika i zdravstvenog sustava postoje opre ne potrebe koje kao rezultat ugro~avaju privatnost pojedinca, bilo pacijenta, bilo lije nika. Potrebno je poduzeti niz mjera pravne, organizacijske i tehni ke naravi kojima bi se postigla razumna mjera zaatite privatnosti, jer je apsolutnu privatnost nemogue zajam iti. Copyright je temelj druatva znanja, ali broj autora i djela raste velikom brzinom, a karakter djela se mijenja, proairuje i sve te~e definira. Za klasi na djela mogue je i potrebno primijeniti i klasi ne tehnike zaatite copyright-a, dok je za nove i grani ne oblike poput zapa~anja, uputa i prijedloga sve zapa~eniji trend stavljanja u javnu domenu, tj. odricanja od vlasniatva zbog uo ene koristi od brze i airoke razmjene iskustava i ideja. Kvalitetnu zaatitu privatnosti i copyright-a te pribli~avanje ~eljenoj razini mogue je postii samo odgovarajuim stavom i ponaaanjem svakog pojedinca u cjelokupnoj populaciji za ato je potrebno plansko i intenzivno obrazovno i odgojno djelovanje, te stvaranje odgovarajue kulture na nacionalnoj razini. Summary The need for privacy and copyright protection is a fundamental need of every individual. However, in interaction of patients, medical staff and health system, there are opposing needs that endanger privacy of patients and doctors alike. A range of legal, organizational and technical measures need to be undertaken in order to achieve reasonable level of privacy, since it is impossible to assure absolute privacy. Copyright is the foundation of the knowledge society. However, the character of copyrighted works is constantly and rapidly changing, growing and ever more difficult to define. For classical types of works it is possible to apply classical techniques of copyright protection. New forms like observations, instructions and proposals are increasingly often put in public domain for the observed benefits by and for the author from quick and free exchange of experiences and ideas. The desired quality of privacy and copyright protection can be achieved only by appropriate attitude and behavior of every individual and the population as a whole. This requires planned and intensive educational activity as well as creation of corresponding culture on the national level. Klju ne rije i: privatnost, copyright, nacionalni medicinski arhiv, NMAID, kriptiranje, informacijsko druatvo, druatvo znanja Keywords: privacy, copyright, national medical archive, NMAID, encryption, information society, knowledge society Kamo ide (tele)medicina ? Umjesto uvoda, najbolje je upitati se: A kamo sve to vodi ? Kamo ide razvoj telemedicine i kamo vodi njena primjena? Zapravo, pitanje je kamo ide medicina. Slobodno se mo~e rei da je upravo u medicini najbolje vidljiv golemi tehnoloaki napredak ovje anstva i njegova korist. Dvadeseto stoljee, posebice njegova druga polovina obilje~eni su svakodnevnim pojavama novih tehnoloakih rjeaenja za bolju, br~u i manje atetnu medicinsku dijagnostiku kao i terapiju. Posebno je zna ajno uvoenje ra unala u medicinu. Tako je gotovo svaki suvremeni dijagnosti ki ureaj zasnovan na ra unalu ato zna i da gotovo sve pretrage rezultiraju podacima o pacijentu u digitalnom obliku. Prirodna je te~nja da te informacije ne nestanu ve se sa uvaju i budu na raspolaganju i pacijentu, ma gdje i kada ih trebao i ma koji lije nik e ih koristiti. Takoer je prirodna te~nja lije nika da na raspolaganju ima sve podatke o pacijentu, ikada prikupljene i ma od koga interpretirane. Jednako je prirodna te~nja sustava, kako zdravstvenog u~em tako i cijelog druatva u airem smislu za koriatenjem prikupljenih podataka od svih pacijenata u znanstvene, istra~iva ke, epidemioloake, statisti ke i druge svrhe. Stoga sa sigurnoau mo~emo rei da medicina ide smjerom u kojem se ni jedan dijagnosti ki podataka nee viae gubiti, odbacivati i nestajati, ve e trajno biti na raspolaganju svim zainteresiranima. No, im spomenemo takvu mogunost, odmah pomialjamo i na opasnosti koje dolaze od takvog totalnog raspolaganja informacijama, prije svega zbog mogunosti zloupotrebe. Stoga ne ude stavovi kako se medicina mo~da i nee razvijati u tom smjeru, jer e potreba za zaatitom pacijenta pa i sustava, ili bolje rei strah od zloupotrebe, zaustaviti ovaj trend sveopeg prikupljanja i uvanja informacija. Ipak, mala je vjerojatnost da se taj trend mo~e zaustaviti, pa ak i bitno usporiti. Mogue su koristi i za pojedinca, i za industriju i za druatvo gotovo nezamislivo velike. Potrebe U ocjeni na ina zaatite privatnosti i uloge copyright-a klju no je temeljito poznavati (informacijske) potrebe pacijenata, lije nika i sustava. Stoga prvo njih treba razmotriti. Potrebe pacijenata Informacijske potrebe pacijenata su u rasponu od raspolaganja i zaatite vlastitih podataka, preko dostupa tuim podacima do posljednjih saznanja o metodama lije enja. Vlastiti podaci Pacijent ima potrebu raspolaganja svim svojim medicinskim i srodnim podacima: laboratorijskim nalazima, interpretacijama specijalista, terapijama, podacima o plaanju i dr. On ~eli na raspolaganju imati sve svoje podatke, prikupljane tijekom cijelog ~ivota. }eli im pristup trenutno i od bilo kuda. }eli ih moi u cijelosti ili selektivno staviti na raspolaganje lije niku prema svom odabiru ma gdje se u tom trenutku nalazili i lije nik i pacijent. Pacijent ima i potrebu ograni iti pristup svojim podacima. }eli imati potpunu kontrolu nad odluko tko e kada i kojim podacima imati pristup. Naravno, u slu aju kad sam ne mo~e donijeti odluku i dozvoliti pristup (nesvjesno stanje i sl.) pristup mora biti omoguen medicinskom osoblju koje mu mora pru~iti hitnu pomo. Veina pacijenata ~eli da i njihovi podaci budu upotrijebljeni u epidemioloake, istra~iva ke i statisti ke svrhe, ali pod uvjetom da privatnost nikada ne bude naruaena, tj. da se medicinski podaci nikako ne mogu povezati s njima kao osobom. Podaci drugih pacijenata Pacijent ~eli pristup podacima drugih pacijenata, posebice uspjeanim i neuspjeanim terapijama pacijenata s bolestima sli nim ili istovjetnim njihovim. Ta je potreba o igledno u suprotnosti s potrebom za privatnoau posebno kad postoji ~elja zasebnim kontaktom i razmjenom iskustava. Podaci lije nika Pacijent ima potrebu za dvije vrste podataka: one koji lije nici objavljuju u~oj ili airoj javnosti i podacima o radu lije nika. Lije nici ~ele objaviti neka svoja otkria, metode i uspjehe, a pacijenti ~ele o tome znati. Naizgled, tu nema konflikta. Problemi, meutim nastaju kad pacijenti (ili udruge pacijenata) po inju (re)objavljivati informacije koje su izvorno objavili lije nici. Tada mo~e doi do promjena informacija, promjene smisla, problema autorstva i dr., ukratko problema s copyright-om. Pacijenti ~ele i informacije o uspjeanosti i neuspjeanosti lije nika, koga su lije ili, koje su im veze s farmaceutskom i ostalom industrijom. Te su potrebe u suprotnosti s potrebom lije nika i drugih pacijenata za vlastitom privatnoau. Podaci sustava Pacijenti itekako trebaju informacije o industriji: medicinske opreme, farmaceutskoj i drugoj. Zanimaju ih podaci o laboratorijskim ispitivanjima, statistikama uspjeanosti, lije nicima i ustanovama koje koriste ureaje, opremu i materijale, pacijentima koji ih koriste i sl. To je esto u suprotnosti s industrijskom privatnoau tj. poslovnom tajnom. Podaci iz zdravstvenog sustava u smislu troakova, statistike bolnica, lije nika, metoda i preparata, takoer su va~ne pacijentima. I opet, esto su u suprotnosti s potrebama sustava. Potrebe lije nika Lije nik nikad ne mo~e imati previae podataka o pacijentu. Takoer mu trebaju podaci i o drugim lije nicima, metodama, industriji i sustavu. Podaci pacijenata Lije nik bi u idealnom slu aju na raspolaganju imao lako pretra~ljive sve podatke ikad prikupljene o pacijentu. Takoer bi mu na raspolaganju stajali podaci drugih pacijenata sa sli nim anamnezama ili tegobama. `toviae, lije nik esto ima potrebe i za nemedicinskim podacima o pacijentu: onima o radnom mjestu, stanovanju, obiteljskoj situaciji i drugim. Ta je potreba u izravnoj suprotnosti s potrebom o privatnosti svakog pacijenta. Lije nik te podatke ~eli imati ma gdje se nalazio pacijent ili lije nik. Podaci drugih lije nika Krajnje bi korisni bili podaci o lije nicima koji su ranije lije ili pacijenta, kao i o kolegama koji su tretirali sli ne slu ajeve. Njihove metode, uspjeanost i neuspjesi mogu bitno pridonijeti preciznoj dijagnozi i izboru optimalne terapije. Podaci sustava Lije nici kao i pacijenti trebaju informacije o industriji i zdravstvenom sustavu Vlastiti podaci Neke podatke o vlastitim metodama i uspjesima lije nik ~eli objaviti. Neke tako objavljene podatke mo~e i dozvoliti da budu preneseni u drugim publikacijama, ali ~eli zadr~ati kontrolu nad ispravnoau koriatenja tih podataka te zadr~ati autorstvo. U na elu, lije nik ~eli ato manje podataka o vlastitim neuspjesima staviti na raspolaganje drugima Potrebe sustava Potrebe industrije Unapreivanje proizvoda, metoda i preparata mogue je samo na osnovi kvalitetnih i obimnih podataka o pacijentima, lije nicima, uspjesima i neuspjesima, kao i sekundarnim podacima. Ta potreba je u izravnoj suprotnosti s potrebom zaatite privatnosti. Industrija takoer treba podatke o novim metodama i saznanjima lije nika. Potrebe zdravstvenog sustava Za planiranje i upravljanje sustavom izuzetno su va~ni statisti ki podaci o pacijentima, lije nicima i industriji. Zatim su potrebni pojedina ni podaci o metodama, opremi, preparatima, lije nicima pa i pacijentima za donoaenje odluka o konkretnim slu ajevima Presjek svih potreba Vidljivo je da su potrebe raznih subjekata esto meusobno kontradiktorne. To ini i suatinu problema osiguranja privatnosti i zaatite copyright-a. Prije razmialjanja o moguim rjeaenjima, potrebno je sa~eti suatinu svih potreba. Izvorni podaci Svi subjekti imaju potrebu da se podaci uvaju u izvornom obliku, da su neuniativi, dostupni od bilo kuda i da im se mo~e definirati politika pristupa, te da se vodi evidencija koriatenja. Kao logi no rjeaenje namee se ideja o nacionalnom medicinskom arhivu koji bi automatiziranim postupcima prikupljao dijagnosti ke podatke o pacijentima, rezultate medicinskih tretmana, podatke o radu lije nika i primjeni tehnologija, opreme i preparata. Klju no je pitanje vlasniatva nad tim podacima i s tim u vezi politike i provedbe kontrole pristupa tim podacima. Rezultati obrada podataka Nad izvornim podacima brojni e subjekti raditi najrazli itije obrade. Rezultati tih obrada takoer su va~ni svim ostalim subjektima. Kako je esto u te rezultate ugraen autorski rad, pojavljuje se pitanje copyright-a. Objava Objavljivanje rezultata istra~ivanja ili rada, kao i novih ideja, metoda i postupaka va~no je za kriti ku povratnu vezu, za suradnju i za osobno promicanje. Meutim, u svijetu Interneta koliko je jednostavno doi do informacije, toliko ju je lagano iskoristiti, izmijeniti i ponovo objaviti. Stoga se mnogi boje objave pa je to o igledno podru je zaatite putem copyright-a. Privatnost Pacijenti prije svih, ali i lije nici i svi ostali koji proizvode podatke ili iji podaci ulaze u medicinski (informacijski) sustav imaju temeljni interes zaatite privatnosti podataka. On se svodi na to da pojedinac zadr~ava potpuno pravo odlu iti kome e, kada i koje podatke dati, te pod kojim uvjetima. Drugi izri aj ovog zahtjeva je da nitko ne mo~e pristupiti ne ijim podacima bez da vlasnik podataka to zna i dozvoli. Ovaj zahtjev je gotovo nemogue, barem u potpunosti, ostvariti. Naime, medicinske potrebe zahtijevaju podatke i to na raznim mjestima, poslovne procedure i tehnoloaka rjeaenja pomi u, umna~aju, arhiviraju, mijenjaju i povezuju podatke na vrlo slo~ene na ine. Pratiti te procese za svaki podatak je i nemogue i vrlo skupo. Stoga mora na samom po etku razmialjanja o sustavima koji e osiguravati privatnost, biti potpuno jasno da nitko ne mo~e jam iti potpunu privatnost podataka, ve samo da se nizom tehni kih, organizacijskih, obrazovnih i pravnih mjera mo~e poveavati stupanj privatnosti. On se asimptotski pribli~ava idealu, ali ga ne mo~e dosei. `to mu je bli~e, sve je vea cijena, a sve manja lakoa koriatenja sustava. S pravne je strane potrebno osigurati da se propisuje obvezna anonimizacija osobnih medicinskih podataka na njihovu izvoru. To u praksi zna i da rezultati bilo kojih pretraga, ili mialjenje lije nika i zapis o izvraenoj terapiji ne smiju biti u izravnoj vezi s identitetom pacijenta, ve moraju nastati (a kasnije se i uvati) kao nezavisni entitet prepoznatljiv samo preko jedinstvenog broja nacionalne medicinske arhive (NMAID). Pacijent, uvajui te brojeve, je jedini koji ima podatke o tome koji informacijski zapisi (entiteti) mu pripadaju. S pravne strane treba obvezati svakog kome pacijent da svoje podatke radi pru~anja medicinske usluge, da ih uniati onog trenutka kad prestane medicinska potreba za njima. Arhive e uvati tako anonimizirane podatke radi istra~ivanja i statisti kih potreba. Pravnim instrumentima treba sprije iti masovno preuzimanje arhiviranih podataka te osigurati precizne evidencije pristupa podacima. Drugim rije ima, nitko ne smije moi preuzeti iz arhive velike koli ine podataka ili ih pretra~ivati prema ~eljenim kriterijima. Jedini dozvoljeni pristup je zahtijevati podatak putem NMAID-a, a i taj dohvat podataka (uz identitet pristupnika i razlog preuzimanja) treba zabilje~iti u dnevniku arhive te ga staviti na raspolaganje vlasniku podataka, na njegov zahtjev. Na tehni koj razini treba osigurati neuniativost podataka, omoguiti pristup od bilo kuda, krajnje pojednostavniti korisni ki aspekt uvanja NMAID-a za jednog pacijenta te njihovo kriptiranje. Dakle, pacijent e sam odlu iti gdje e pohraniti identifikatore svih svojih podataka, a zatim e ih kriptirati klju em kojim samo on raspola~e. Klju  e biti ili aifra koju e pamtiti ili posebni token ureaj ili kombinacija obje metode. S organizacijskog aspekta treba na nacionalnoj razini definirati tko ima pristup kojim kategorijama podataka te rastaviti podatke na skupove koji se ne mogu meusobno povezivati bez registriranja tog ina u evidenciji pristupa. Naime, i bez imena i prezimena mogue je neki dijagnosti ki podataka dovesti u vezu s osobom koja mu je vlasnik, posredno preko drugih podataka. Ako medicinskom podatku ostavimo podatak o datumu i vremenu uzimanja, medicinskom osoblju i ustanovi, iz veeg broja naizgled nepovezanih podataka mogue je rekonstruirati veze s drugim podacima koje nisu o igledne. Copyright Nalazimo se u informacijskom druatvu, a na pragu smo druatva znanja. I bez toga, medicinska struka je od najranijih dana zahtijevala promptno objavljivanje spoznaja i rezultata. Stoga je potreba za objavljivanjem imanentna medicinskom sustavu. Objavljivanje strukturiranih dokumenata je vrlo sli no klasi nom izdavaatvu, pa se na njega mogu primijeniti i ista pravila za zaatitu autorstva i vlasniatva (copyright). Tu se radi o izvjeatajima, prikazima, lancima, knjigama i sli no, jednom rije ju objavljivanju kakvo je bilo uobi ajeno i prije pojave Interneta i telemedicine. Svejedno je objavljuju li se takva djela u tiskanom ili (i) u digitalnom obliku. Problemi nastaju u provoenju zaatite, zbog golemog broja objavljenih dokumenata i njihovom izuzetno brzom kretanju kroz cyber-prostor. Nemogue ih je pratiti, posebice kada mijenjaju oblik, skraivanjem, poveavanjem ili spajanjem s drugim dokumentima. Taj problem postaje joa vei kad se radi o itavom nizu informacija i autorskih djela koja nastaju iz potrebe lije nika za boljom komunikacijom s pacijentima i kolegama, iz potrebe za suradnjom. Autor ih objavljuje na nekoliko mjesta, a esto i u nekoliko oblika. Radi se o uputama, prijedlozima, opa~anjima i sli nim dokumentima koja bi prije pojave Interneta rijetko bila tiskana, a i tada u maloj nakladi, ponekad samo na letku, dok bi krug itatelja bio vrlo uzak. Objavljivanjem takvih dokumenata na Internetu, ak i kad su namijenjeni vrlo uskom krugu publike, stavlja ih se na raspolaganje bilo kome, a taj do njih dolazi vrlo jednostavnim pretra~ivanjem cjelokupnog cyber-prostora. Primjerice, informacija specifi noj skupini pacijenata o zapa~anjima nuspojava kod primjene nekog preparata mo~da e biti korisna lije nicima i skupini pacijenata koji na prvi pogled nemaju nikakve veze s izvornim slu ajem. U suatini, pravno gledajui, i na ovu vrstu djela se mogu primijeniti pravila zaatite autorstva i vlasniatva, no ato je djelo krae i ato se eae mijenja (pri emu prethodne ina ice doslovno nestaju) to se sve viae primi emo granici vrlo nejasnog i razvodnjenog podru ja definicija autorskog doprinosa, razlike izmeu podataka i informacija i sl. S pravnog aspekta gotovo da se nema ato mijenjati u nastojanju zaatite objavljenih djela iz podru ja telemedicine. Ni s tehni kog aspekta nije za o ekivati arobna rjeaenja koja bi pomagala u pronala~enju slu ajeva povrede autorskog prava ili pak njihovom onemoguavanju. U organizacijskom smislu, provoenju zaatite bi se moglo pomoi uspostavom sustava sredianje razmjene i pohrane iskustava, zapa~anja i prijedloga. Na taj bi na in, ve iz uvida u tako objavljene informacije, a u slu aju potrebe i uvidom u arhivu, bilo potpuno jasno tko je autor (ili tko je bio prvi) neke ideje ili informacije, te njen integritet. Najviae se, meutim, mo~e postii pravilnim odgojem i obrazovanjem, s aspekta morala i etike, i medicinskih radnika i cjelokupne javnosti te ustrajanjem na izgradnji ~eljene kulture na nacionalnoj razini. Za o ekivati je takoer i trend stavljanja djela u javnu domenu, tj. odricanja od vlasniatva. Naime, velik broj autora prepoznaje da, u mnogim slu ajevima, imaju veu osobnu korist od brze razmjene informacija i od toga da drugi ljudi koriste njihova saznanja ili poruke, nego od pokuaaja striktne zaatite i nadzora nad sudbinom djela. Zaklju ak Iako je potreba za zaatitom privatnosti temeljna potreba svake osobe i njeno pravo, a intelektualno vlasniatvo i njegova zaatita temelj druatva znanja, airenjem primjene informacijskih tehnologija sve ih je te~e ostvariti. Stoga treba prihvatiti (i krenuti od toga) da je nemogue ostvariti apsolutnu i zajam enu privatnost kao i zaatitu autorstva i vlasniatva nad objavljenim djelima. Unato  tome, za sve prakti ne potrebe mogue je uspostaviti sustav koji e nuditi razumnu privatnost. Potrebno je pravnim mjerama definirati prava i obveze sudionika u razmjeni medicinskih informacija. Organizacijskim i tehni kim mjerama je potrebno uspostaviti sustav za razmjenu i pohranu informacija s odgovarajuom razinom zaatite. Izuzetno je va~no razumjeti da izostanak odgovarajuih mjera u bilo kojem podru ju (pravnom, organizacijskom ili tehni kom) nee ni zaustaviti, a ni znatno usporiti razmjenu podataka. To je vlak koji se ne mo~e zaustaviti, pa planiranje i provoenje svih mjera mora ~uriti za njim, umjesto da vjerujemo kako e on ekati na nas dok ih ne pripremimo. `to se ti e copyright-a, pored provoenja klasi nih mjera zaatite autorstva, pa~ljivo treba pratiti i sve zainteresirane temeljito upoznati s trendom stavljanja vlastitih djela u javnu domenu. I privatnost i copyright, tj. njihova zaatita po ivaju na odnosu i djelovanju pojedinaca spram njih. Radi se o pitanjima morala i etike, o o ekivanoj visokoj razini stava i ponaaanja u cijeloj populaciji. To se mo~e postii jedino odgovarajuim obrazovnim i odgojnim djelovanjem prije svega na nove naraataje, ali obavezno i na cijelu populaciju. .Njl@Pprd&v&F7X7NNUUXX\ofoLt^twwzzzȀҀ ,ļmH sH 5\mH sH 5\6] 56CJ]5CJ0JCJjCJU jCJUCJCJ5CJ mH sH 5CJ 5LN.Zd @PG&rH$a$$a$$a$$a$,H!$% &p''(),/01H2P3r3t4z6b7>9\9<==>>TBTBBCDEEEGHHHJhKKLMMOO8Q4STLTVVXYd\^^bzegNlmoLt`tHv{dJB܋|Nv,. A!"#$%DyK Predrag.Pale@FER.hryK 6mailto:Predrag.Pale@FER.hr iF`F Normal $xa$CJOJQJ_HmHsHtH J`J Heading 1$$ & F<@&a$5KHN`N Heading 2$ & F<@&56CJOJQJ<`< Heading 3$7@&^7CJL`L Heading 4$ & F<@&5CJOJQJ<`< Heading 5 & F<@&CJ@`@ Heading 6 & F<@&6CJ@`@ Heading 7 & F<@&OJQJD`D Heading 8 & F<@& 6OJQJJ `J Heading 9 & F<@&56CJOJQJ<A@< Default Paragraph Font(U@( Hyperlink>*B*8V@8 FollowedHyperlink>*B* 4>@4 Title$a$CJmHsHu:J@": Subtitle$a$CJmHsHu4B@24 Body Text6mHsHu4P@B4 Body Text 2$a$CJ<Q@R< Body Text 3$a$ OJQJ^JDo1bD sazetak$]^a$ CJmH sH BorB keywords[x^`[ 5CJ\M&'MN[qnG& H I 9 S $ OrDt$:=ew*!s!!""""#K$[$n$i%%%D&&&''() *&*+ +,,2.u/ 123'667&:0:$;=TAB%CC!EE>GHG'HHzK;LM0000000000000000000000 009 09 09 09 09 09 09  00 00(00r0r0r(00t0t(00000(000 00(00e0e(00s!(00"(00"0" 0(0K$0[$0[$(0K$0%0% 00&(0&0'0'0'(0&0 *(0&0+ 00,0,0,0,0,0,0,0,0, 00&:0&:0&:0&:0&:0&:0&:0&:0&: 000000,NHTB^,OQRS,PMX V*d*00K1X13355667(7M7W7M%NZ[pqAmnI 9 R S # $ NOqrCDst#$9:<=devw)!*!r!s!!!~""""""""##J$K$Z$[$m$n$h%i%%%%%C&D&&&&&''''(()) * *%*&*+++ +~,,,,1.2.t/u/ 1 12233&6'66677%:0:#;$;==SATABB$C%CCC E!EEE=G>GGGHG&H'HHHyKzK:L;LMM3EE`dG H I S S M Predrag PalesC:\Documents and Settings\Predrag Pale\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of knjiga-telemed_u_hr.asd Predrag PalesC:\Documents and Settings\Predrag Pale\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of knjiga-telemed_u_hr.asd Predrag PalesC:\Documents and Settings\Predrag Pale\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of knjiga-telemed_u_hr.asd Predrag PalesC:\Documents and Settings\Predrag Pale\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of knjiga-telemed_u_hr.asd Predrag Pale4D:\users\PPALE\radovi\papers\knjiga-telemed_u_hr.doc Predrag PalesC:\Documents and Settings\Predrag Pale\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of knjiga-telemed_u_hr.asd Predrag Pale4D:\users\PPALE\radovi\papers\knjiga-telemed_u_hr.doc Predrag PalesC:\Documents and Settings\Predrag Pale\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of knjiga-telemed_u_hr.asd Predrag PalesC:\Documents and Settings\Predrag Pale\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of knjiga-telemed_u_hr.asd Predrag Pale4D:\users\PPALE\radovi\papers\knjiga-telemed_u_hr.doc[W *5 P^`Po(.@@^@`o(.0^`0o(..``^``o(... ^`o( .... ^`o( ..... ^`o( ...... `^``o(....... 00^0`o(........[WM@y !$%*+.16;=EGLMpp @pppp&p0p<pBpHpJpTpVp\pbplpvpzpppUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"qhZzZZ-9 ? Kd!20dNHG2Q%Privatnost i copyright u telemedicini Predrag Pale Predrag PaleOh+'0  $0 L X d p|&Privatnost i copyright u telemedicinit riv Predrag Palecopred Normal.dote Predrag Palecop45dMicrosoft Word 9.0g@TR:@e^@b$ _@_9 ?՜.+,D՜.+,P  hp|  1. N &Privatnost i copyright u telemedicini Title(PX _PID_HLINKSversionApkmailto:Predrag.Pale@FER.hr1.01on  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTVWXYZ[\^_`abcdefghijklmnoqrstuvwyz{|}~Root Entry F`_Data U1Table]|$WordDocumentSummaryInformation(pDocumentSummaryInformation8xCompObjjObjectPool`_`_  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q