Pregled bibliografske jedinice broj: 734423
Smjernice primjene antidementnih lijekova u liječenju Alzheimerove bolesti
Smjernice primjene antidementnih lijekova u liječenju Alzheimerove bolesti // Klinička farmakologija, drugo, promijenjeno i dopunjeno izdanje / Francetić, Igor ; Vitezić, Dinko (ur.).
Zagreb: Medicinska naklada, 2014. str. 456-461
CROSBI ID: 734423 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Smjernice primjene antidementnih lijekova u liječenju Alzheimerove bolesti
(Guidelines application antidementia drugs in the treatment of Alzheimer's disease)
Autori
Vitezić, Dinko ; Mimica, Ninoslav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni
Knjiga
Klinička farmakologija, drugo, promijenjeno i dopunjeno izdanje
Urednik/ci
Francetić, Igor ; Vitezić, Dinko
Izdavač
Medicinska naklada
Grad
Zagreb
Godina
2014
Raspon stranica
456-461
ISBN
978-953-176-626-5
Ključne riječi
Smjernice liječenja AB, antidementivi, Hrvatske smjernice
(treatment guidelines AB, antidementia-drugs, Croatian guidelines)
Sažetak
Smjernice Nacionalnog instituta za zdravstvo i kliničku izvrsnost (NICE, National Institute for Health and Clinical Excellence), tj. revizija smjernica objavljena u ožujku 2011. u analizi, osim kliničke opravdanosti, uzima u obzir i farmakoeko-nomske procjene. Na temelju takvih farma-koekonomskih procjena NICE je predložio posebno definiranu skupinu bolesnika u kojih će primjena inhibitora acetilkolineste-raze i memantina biti opravdana i s kliničkog i farmakoekonomskog aspekta. Smjernice NICE preporučuju u liječenju blagog i umjerenog AB-a kao prvu liniju primjenu inhibitora acetilkolinesteraze, a prema preporuci specijalista, te s utvrđivanjem progresije bolesti u bolesnika svakih šest mjeseci uz praćenje na ljestvici MMSE-a. Novom je analizom utvrđeno da primjena inhibitora acetilkolinesteraze (donepezila, rivastigmina i galantamina) produljuje razdoblje do institucionalizacije bolesnika s AB-om, što terapiju čini isplativom i u financijskome smislu. NICE preporučuje primjenu memantina kao mogućnost liječenja AB-a u dva slučaja: • umjereni oblik AB-a u bolesnika s nepodnošenjem ili kontraindikacijom za primjenu acetilkolinesteraznih inhibitora • teški oblik AB-a. NICE preporučuje provedbu takvog liječenja pod nadzorom specijalista s iskustvom liječenja AB-a uz utvrđivanje progresije bolesti u bolesnika svakih šest mjeseci uz praćenje na ljestvici MMSE-a. Liječenje AB-a treba započinjati i nadzirati liječnik koji ima iskustva s dijagnozom i liječenjem Alzheimerove demencije. Dijagnoza se postavlja prema prihvaćenim smjernicama (npr. DSM IV, MKB 10). Terapija treba početi samo onda ako bolesnik ima osobu koja se o njemu brine i koja će pratiti uzima li redovito lijek. Liječenje s dozom održavanja može se nastavljati sve dok za bolesnika postoji terapijska korist. Zbog toga se klinička korist mora redovito ponovno utvrđivati. Na prekid terapije valja pomišljati onda kad više nije prisutan dokaz terapijskog učinka. Individualni je odgovor teško predvidjeti, a nakon prekida liječenja uočeno je postupno slabljenje povoljnih učinaka. Hrvatske smjernice prvi puta prikazane na Trećem hrvatskom kongresu za Alzheimerovu bolest na Brijuna 2006. te su revidirane 2010 ( Peti kongres za AB ), Prema smjernicama u liječenju kognitivnog deficita prva linija terapije jest donepezil, a u slučaju slabijeg terapijskog odgovora bolesniku se uvodu druga linija tj. rivastagmni, odnosno galantamin. Za slučajeve teškog bolika AB ( MMSE manji od 10 ), u prvoj liniji terapije preporuča se primjena memantina, a u slučaju slabijeg odgovora dodaje se donepezil, te naposljetku rivastagmin i galantamin.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka,
Medicinski fakultet, Zagreb,
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb,
Klinika za psihijatriju Vrapče,
Klinički bolnički centar Rijeka
Profili:
Ninoslav Mimica
(autor)