Naslov
Turopoljska pasmina svinja autohtona hrvatska pasmina - postanak, opstanak ili nestanak
(TUROPOLJSKA PIG – AUTOCHTHONOUS CROATIAN BREED – ORIGIN, SURVIVAL OR DISSAPPEARANCE)

Autori
Đikić, Marija ; Jurić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Biološka raznolikost u stočarstvu Republike Hrvatske / - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2001, 97-113

Skup
Biološka raznolikost u stočarstvu Republike Hrvatske

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 18.09.2001. - 19.09.2001

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Turopoljska svinja ; Turopoljska pasmina ; veličina legla ; mase prasadi ; efektivna veličina populacije ; stara hrvatska tehnologija za outdoor sustav držanja svinja
(Turopoljska pig ; Turopoljska pig breed ; litter size ; weight of piglets ; effective size of population ; traditional Croatian technology for outdoor system of pig production)

Sažetak
Analiza ranijih istraživanja o postanku Turopoljske svinje i pasmine koje navode Ulmansky (1911), Ritzoffy (1931), Ogrizek (1946), Hrasnica i Ogrizek (1961), Mason (1988), te Loftus i Scherf (1993), nedvojbeno ukazuju da je Turopoljska pasmina autohtona hrvatska pasmina čiji razvoj započinje s turopoljskom svinjom, dok su navodi o pojedinim pasminama koje su od XVII. do XIX. stoljeća sudjelovale u njenom konačnom formiranju vrlo različiti te se bez genetičke analize na molekularnoj razini ne može točno reći koje su to pasmine. Međutim, od velike je važnosti što analiza gore navedene, kao i novije literature upućuje na pretpostavku da je i Turopoljska svinja autohtona svinja koja nastaje u procesu domestikacije na prostoru naše zemlje. Danas Turopoljska svinja i pasmina kao masna i tip za outdoor sustave držanja nema gospodarsku važnost u svinjogojstvu Hrvatske, jer su procesi uzgoja i selekcije koji su započeli na modernizaciji ove pasmine iza II. svjetskog rata zaustavljeni (ukidanje zemljišnih i šumskih zajednica i uvođenje zemljišnog maksimuma) te industrijalizacije u svinjogojstvu. Tako se ova pasmina nalazi u statusu nestanka, ali i obnove, jer je Hrvatska nakon potpisivanja konvencije o biološkoj raznolikosti 1997. godine preuzela obvezu zaštititi biološke resurse pa tako i Turopoljsku pasminu svinja. U cilju obnove i zaštite populacije in situ u outdoor sustavu istražena je brojnost uzgojne i efektivne veličine populacije, brojnost legla, mase i gubici prasadi 1, 7, 14, 21, 28, 35 i 42. dan života. Na temelju brojnosti uzgojne populacije u 1999. godine utvrđena je veličina efektivne populacije od 16, 88 jedinki, što prema standardima WWLDAD (1996) znači da je ova pasmina u kritičnom stanju. U otvorenom sustavu držanja i prašenja krmača (proljetno prašenje) utvrđeni broj prasadi u leglu od 6, 33 ukupno, 5, 67 živo, te 4, 17 prasadi s 42 dana starosti ukazuje na mogućnost uvećanja populacije in situ. Mase prasadi 1. dan nakon prašenja od 1, 25 kg sukladne su standardu ove pasminu, ali i prosječnim masama prasadi modernih pasmina svinja. Međutim, utvrđene mase prasadi 7, 14, 21, 28, 35 i 42. dan života od 2, 10, 2, 68, 3, 10, 3, 53 3, 92 i 4, 35 kilograma kao i gubici prasadi posebno (15, 78%) u četvrtom i petom tjednu života nameću nužnost poboljšanja tehnologije othrane prasadi u otvorenom sustavu držanja, ali i istraživanja koeficijenta uzgoja u srodstvu unutar preostale populacije Turopoljske pasmine svinja. Važnost obnove Turopoljske pasmine za Hrvatsku pa i širu svjetsku zajednicu je zbog njenog genetičkog porijekla, očuvanja stare hrvatske tehnologije niskog inputa u otvorenom sustavu držanja te očuvanja okoliša u kojem je postala i do danas iako u malom broju opstala. Obnova i očuvanje in situ zahtijeva postavljanje i provedbu dugotrajnih i temeljitih multidisciplinarnih istraživanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA