Pregled bibliografske jedinice broj: 734303
Psihotična stanja u osoba starije životne dobi
Psihotična stanja u osoba starije životne dobi // Stručni program i knjiga sažetaka - Belupov stručni simpozij
Zagreb: Belupo, 2013. str. 14-14 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 734303 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Psihotična stanja u osoba starije životne dobi
(Psychotic conditions in the elderly)
Autori
Mimica, Ninoslav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Stručni program i knjiga sažetaka - Belupov stručni simpozij
/ - Zagreb : Belupo, 2013, 14-14
Skup
Belupov stručni simpozij
Mjesto i datum
Mali Lošinj, Hrvatska, 29.11.2013. - 01.12.2013
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
starija životna dob; demencija; kronična shizofrenija; sumanuti poremećaj; sindrom Charles Bonneta; farmakoterapija
(older age; dementia; chronic schizophrenia; delusional disorder; Charles Bonnet syndrome; pharmacotherapy)
Sažetak
Posljednjih godina svjedoci smo sve češćeg prepoznavanja psihičkih poremećaja u osoba starije životne dobi, a time i dobro poznavanje psihofarmakoterpije kod ovog vulnerabilnog segmenta populacije dobiva sve više na važnosti. Najčešća psihotična stanja kod starijih osoba a koja, s većom ili manjom učestalošću, viđamo u kliničkoj praksi uključuju: demencije različite etiologije, kroničnu shizofreniju, shizofreniju s kasnim početkom, sumanuti poremećaj, ali i sindrom Charles Bonneta. Navedena stanja mogu biti povezana i sa izraženim agresivnim ponašanjem, uključujući verbalnu i/ili fizičku agresiju, agitaciju i nemir, što dodatno potencira kliničku važnost ovih stanja. Kod liječenja ove populacije, nužno je držati se principa „kreni n\sko i idi polako" (engl. „start low and go slow"), potrebno je dobro poznavanje farmakokinetike i farmakodinamike lijekova, voditi računa o komorbidnim tjelesnim stanjima kao i o interakciji lijekova. U farmakoterapiji psihotičnih stanja osoba starije životne dobi koriste se antipsihotici prve i druge generacije. U kliničkoj praksi često vidimo da je kod starijih osoba bolje koristiti antipsihotike s izraženijim antipsihotičnim djelovanjem, a manjim antikolinergičnim djelovanjem. Aripiprazol upravo spada u takvu skupinu lijekova, kao prvi D2 parcijalni agonist (DPA), s najjačom sklonosti vezivanja za D2 receptore od svih atipičnih antipsihotika. Nizak rizik za pojavu kardiometaboličkih nuspojava, siguran metabolički profil, minimalni rizik za razvitak ekstrapiramidnih smetnji svakako predstavljaju prednost aripiprazola, a opservirani povećani rizik od cerbrovaskulamih incidenata u starijih osoba na terapiji atipičnim antipsihoticima, svakako je nsašto što treba uzeti u obzir prilikom izbora terapije. Kod liječenja psihotičnih stanja u osoba starije životne dobi nužan je individualni pristup, koji podrazumijeva primjerene doze psihofarmaka, te pomnu procjenu koristi i rizika propisanog psihofarmaka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinika za psihijatriju Vrapče
Profili:
Ninoslav Mimica
(autor)