Pregled bibliografske jedinice broj: 73429
Uzgojne metode i promjene frekvencija gena u populaciji
Uzgojne metode i promjene frekvencija gena u populaciji // Biološka raznolikost u stočarstvu Republike Hrvatske / Havranek Lukač, Jasmina (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2001. str. 39-50 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 73429 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uzgojne metode i promjene frekvencija gena u
populaciji
(Breeding methods and gene frequency changes in a
population)
Autori
Jurić, Ivan ; Đikić, Marija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Biološka raznolikost u stočarstvu Republike Hrvatske
/ Havranek Lukač, Jasmina - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2001, 39-50
Skup
Biološka raznolikost u stočarstvu Republike Hrvatske
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 18.09.2001. - 19.09.2001
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Uzgojne metode ; frekvencija gena
(Breeding methods ; gene frekvency)
Sažetak
Biološku različitost u stočarstvu u Hrvatskoj obilježava povećanje brojnosti vrsta domaćih životinja. Stalno se povećava biološka raznolikost domaćih životinja unutar vrsta. Formirane su brojne pasmine pasa, ali i goveda, pa su stvorene ekstremno mliječne pasmine kao što je holstein, mesne kao charolaise, ali i vrlo otporne kao što je highland. Ostaje otvoreno pitanje varijabilnosti unutar pasmina i hibrida, kod kojih se tijekom selekcije primjenjuju određene uzgojne metode. Ako se analizira alelni par gena onda izborom uzgojnih metoda možemo nastojati povećavati homozigotnost povećavanjem p ili q unutar pasmina ili linija. Za naše razmatranje tada postoje bitna ravnoteža pri stanju: pu = qv. U slučaju da se selekcijski diferencijal ostvaruje manifestacijom overdominacije ravnoteža se uspostavlja ovisno o veličinama parametara u formuli: Istraživanja različitosti Y kromosoma i mtDNK kod ljudi su toliko brojna da olakšavaju razumijevanje varijabilnosti na području cjelokupnih bioloških znanosti. Istraživanja ljudskog genoma omogućavaju pretpostavku da se u svim vrstama zadržavaju praktično svi postojeći geni, ali u različitim frekvencijama. Razlozi za povećanje frekvencije mutanata i zakonitosti po kojima se to odvija za sada se mogu samo pretpostaviti, kao i razlozi pojave raznih mutanata na raznim geografskim lokalitetima. Vjerojatno je i nestanak gena iz kojega su nastali novi mutanti rezultat zakonitosti kojih je posljedica evolucija.
Izvorni jezik
Hrvatski
