Pregled bibliografske jedinice broj: 733666
Uloga ljekarnika u ranom otkrivanju oboljelih od Alzheimerove bolesti
Uloga ljekarnika u ranom otkrivanju oboljelih od Alzheimerove bolesti // Uloga ljekarnika u skrbi oboljelih od Alzheimerove bolesti / Vitezić, Dinko ; Mimica, Ninoslav ; Klepac, Nataša ; Dajčić, Mira ; Grundler, Aleksandra (ur.).
Zagreb: ADIVA, 2013. str. 4-6 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 733666 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uloga ljekarnika u ranom otkrivanju oboljelih od Alzheimerove bolesti
(The role of the pharmacist in the early detection of Alzheimer's disease)
Autori
Vitezić, Dinko ; Mimica, Ninoslav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Uloga ljekarnika u skrbi oboljelih od Alzheimerove bolesti
/ Vitezić, Dinko ; Mimica, Ninoslav ; Klepac, Nataša ; Dajčić, Mira ; Grundler, Aleksandra - Zagreb : ADIVA, 2013, 4-6
Skup
Uloga ljekarnika u ranom otkrivanju oboljelih od Alzheimerove bolesti
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 2013
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
AB; Rano prepoznavanje; Patofiziologija; Farmakoterapija; Postavljanje dijagnoze
(AB; early recognition; pathophysiology; drug therapy; diagnosis)
Sažetak
Alzheimerova bolest je najčešći oblik demencije, progresivna bolest mozga, koja dovodi do propadanja cijelog organizma, a karakteriziranba je gubitkom pamćenja, gubitkom sposobnosti rasuđivanja i promjenom osobnosti. Iako se AB može javiti i kod mladih ljudi ( tada je to tip genetski uvjetovane bolesti ) ona je bolest starije populacije te se najčešće javlja u populaciji starijom od 65 godina života uz naznaku da njena pojavnost raste s porastom životne dobi pojedinca. AB i druge demencije utječu prvenstveno na kvalitetu oboljelih, i to ne tliko na duljinu života te stoga već sada predstavljaju javno zdravstveni problem. Patofiziologija:Još uvijek nije poznat točan uzrok bolesti, ali se zna da oštećenje moždanih stanica nastaje zbog nakupljanja amiloidnog plakai neurofibrilarnih čvorova za koje se vjeruje da doveode do gubitka kolinergičkih neurona, a nastaje i višak dopamina i manjak acetilkolina u mozgu. Dosadašnja istraživanja su povezala nastanak Alzheimerove bolesti s nekim drugim bolestima: Downov sindrom, ozljeda glave, hipertenzija, hiperlipidemija, dijabetes te nekim utjecajima načina života: slaba fizička aktivnost, nepravilna prehrana ( pržena hrana ). Rano prepoznavanje bitno je za pravovremenu terapiju. Pacijent u početku primjećuje smanjenje svojih intelektualnih sposobnosti. Farmakoterapija: ne postoji specifički lijek, još uvijek je to neizlječiva bolest. Od farmakoterapije: dvije su skupine: inhibitori kolinesteraze i natagonisti NMDA receptora. Smjernice Europske federacije neuroloških društava za dijagnosticiranje i liječenje, prihvaćene su i u Hrvatskoj. U prvoj liniji preporuča se primjena inhibitora acetilkolinesteraze ( donepezil, rivastagmin i galantamin ).Hrvatske smjernice su revidirane 2010. godine temelje se na europskim smjernicama te je prema njima u prvoj liniji liječenja za blagi i umjereni oblik preporuča primjena inhibitora kolinesteraze. Primjena lijekova za AB posebno donepezila znatno smanjuje troškove za druge lijekove, veća je suradljivost u primjeni lijekova za druge kronične bolesti, a smještaj u domove nastupa znatno kasnije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Rijeka,
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinika za psihijatriju Vrapče,
Klinički bolnički centar Rijeka