Naslov
Značajke skrbi za bolesnika oboljelog od akutne respiratorne infekcije gornjih dišnih putova u obiteljskoj medicini
(Characteristics of care for patient afflicted with acute respiratory infection of the upper respiratory tract in family medicine)

Autori
Barišić, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
01.09

Godina
2011

Stranica
38

Mentor
Kašuba Lazić, Đurđica

Ključne riječi
akutne respiratorne infekcije; liječnik obiteljske medicine; beta hemolitički streptokok; dijagnostika; bakterijska rezistencija na antibiotike
(acute respiratory infections; doctor of family medicine; beta-hemolytic streptococcus; diagnostics; antibiotic resistence of bacteria)

Sažetak
Akutne respiratorne infekcije (ARI) su najčešće bolesti ljudi. Najčešći su razlog posjeta liječniku obiteljske medicine (LOM) i veliki dio financijskih sredstava odlazi za zbrinjavanje tih bolesti. Klinički entiteti koje ubrajamo u akutne infekcije gornjih dišnih putova su: obična prehlada, febrilni respiratorni katar, faringitis, akutni laringitis, akutni laringotraheobronhitis (krup) i bakterijski traheitis, otitis media i mastoiditis, sinusitis, i epiglotitis. Najveći broj takvih infekcija ima samolimitirajući tijek i zahtjeva samo simptomatsku terapiju. Liječnikova intervencija se u tim slučajevima sastoji od upoznavanja bolesnika sa virusnom naravi bolesti, davanja praktičnih savjeta i propisivanja simptomatskih mjera i lijekova. Međutim, među akutnim respiratornim infekcijama ima i onih koje su uzrokovane bakterijama i zahtjevaju antibiotsku terapiju, te je za liječnika obiteljske medicine pri zbrinjavanju ovih bolesti glavni zadatak razlučiti virusnu od bakterijske etiologije bolesti. To se u prvom redu odnosi na identificiranje faringitisa uzrokovanog beta-hemolitičkim streptokokom. Pri tome, najveći oslonac LOM-u je znanje, iskustvo i klinička vještina prepoznavanja simptoma bolesti i poznavanje kliničkih smjernica koje mu pomažu u procjeni i odluci o antibiotskom liječenju. Laboratorijski testovi su u većini kliničkih entiteta akutnih respiratornih infekcija često od male pomoći, a u drugim imaju tek sporednu ulogu. Mikrobiološka kultivacija uzročnika, te primjena brzih antigenih testova ograničene su primjenjivosti u uvjetima primarne zdravstvene zaštite, te se trebaju primjenjivati samo u dvojbenim slučajevima, kao i za neke posebne skupine bolesnika obzirom na epidemiološke karakteristike tih skupina. Za vrlo mali broj slučajeva je potrebna specijalističaka konzultacija ili bolničko liječenje. Sa stajališta zdravstvenog sustava, liječnik u zbrinjavanju akutnih respiratornih infekcija ima ulogu čuvara ulaza u sekundarnu i tercijarnu razinu zdravstvene zaštite, te racionalnog potrošača lijekova čime doprinosi smanjenju troškova za zdravstvo i očuvanju antibiotika od bakterijske rezistencije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA