Naslov
Učinak programirane intervencije liječnika obiteljske medicine na stavove pacijenata prema preventivnim aktivnostima i na čimbenike rizika za cerebrovaskularne bolesti
(The effects of the programmed intervention of family medicine doctors on the patients' attitudes towards preventive activities and the risk factors for cerebrvascular diseases)

Autori
Vučak, Jasna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
15.12

Godina
2013

Stranica
147

Mentor
Katić, Milica

Ključne riječi
preventivne aktivnosti; sustavna programirana intervencija; liječnik obiteljske medicine; rizični čimbenici za cerebrovaskularne bolesti
(preventive activities; systemic programmed intervention; family medicine doctor; risk factors of cerebrovascular diseases)

Sažetak
Cilj istraživanja je bio ispitati promjene stavova i ponašanja pacijenata nakon sustavne i planirane intervencije liječnika obiteljske medicine te učinkovitost u prevenciji rizičnih čimbenika za cerebrovaskularna oboljenja u osoba životne dobi 40 i više godina u skrbi liječnika obiteljske medicine. Istraživanje je provedeno u sklopu projekta „Učinkovitost intervencije liječnika obiteljske medicine u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja“ ( Cardiovascular risk and intervention sudy in Croatia – familiy medicine – CRISIC-fm) koji je prijavljen u međunarodnu bazu randomiziranih kontroliranih studija (ISRCTN31857696). U prvoj fazi istraživanja (presječni krak) uključeno je 59 liječnika koji su randomizirani u intervencijsku i kontrolnu skupinu. Ispitanici intervencijske skupine su bili podvrgnuti sistematiziranoj i programiranoj intervenciji dok su kontrolnoj skupini liječnici nastavili pružati uobičajenu skrb. Svi ispitanici iz obih skupina su bili prospektivno praćeni a nakon 24 mjeseca od inicijalne posjete identičnim postupcima retestirani, kako bi se utvrdio ishod intervencije u obje skupine. U CRISIC-fm studiji na početku istraživanja bilo je uključeno 2485 ispitanika (946 muškaraca i 1537 žena) prosječne dobi 61(±10.8) godina. Od navedenih 2485 ispitanika uključenih u studiju njih 1374 je bilo u intervencijskoj, a 1111 u kontrolnoj skupini. U intervencijskoj je grupi došlo do promjene u gotovo svim stavovima na način da su nepušenje , vrijednosti kolesterola, GUK-a, arterijskog tlaka , testova na PAPU i mamografija nakon intervencije vrednovane kao važne i ta promjena je na razini statističke značajnosti od P<0, 001. Ocjena važnosti prehrane i adekvatne konzumacije alkohola je pozitivno promijenjena na razini značajnosti od P= 0, 01 dok je ocjena značajnosti tjelesne aktivnosti promijenjena na graničnoj razini statističke značajnosti (P=0, 05). Navedene promjene u stavovima su pratile i ciljane promjene sistoličkog, dijastoličkog tlaka, WHR, vrijednosti ukupnog kolesterola, LDL kolesterola, GUK-a natašte, triglicerida te HDL kolesterola. Rezultati našeg istraživanja dokazuju kako programiranim sustavnim pristupom liječnika obiteljske medicine pacijenti mijenjaju svoje stavove o značaju pojedinih oblika ponašanja te da isto tako mijenjaju svoje navike i ponašanje. Te se promjene mogu objektivizirati promjenama u mjerljivim parametrima. Navedene promjene u ponašanju nisu rezultirale niti u promjenama vezanim na kvalitetu života niti su imale utjecaja na ukupni rizik za moždani udar mjeren postojećim procjenskim tablicama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA