Pregled bibliografske jedinice broj: 733411
Pobol djece u prve tri godine života u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ovisno o dužini dojenja i pohađanja vrtića
Pobol djece u prve tri godine života u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ovisno o dužini dojenja i pohađanja vrtića // Paediatria Croatica 2014 ; 58 (Suppl 2) / Barišić, Ingeborg (ur.).
Dubrovnik, Hrvatska, 2014. (poster, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 733411 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pobol djece u prve tri godine života u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ovisno o dužini dojenja i pohađanja vrtića
(Morbidity of children in the first three years of life in primary care, depending on the length of breastfeeding and kindergarten)
Autori
Planinić, Marinela ; Konjarik, Zdenka ; Pavičić Bošnjak, Anita ; Konjarik, Josipa
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Paediatria Croatica 2014 ; 58 (Suppl 2)
/ Barišić, Ingeborg - , 2014
Skup
XI. Kongres Hrvatskog pedijatrijskog društva
Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 16.10.2014. - 19.10.2014
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
dojenje ; pobol ; primarna zdravstvena zaštita ; vrtić ; trajanje dojenja
(breastfeeding ; morbidity ; primary health care ; day care ; duration of breastfeeding)
Sažetak
Cilj rada bio je utvrditi utjecaj dojenja i pohađanja vrtića na učestalost akutnih infekcija u prve tri godine života kod djece koja su u primarnoj skrbi u dvije specijalističke pedijatrijske ordinacije, u Vukovaru i Đakovu. Metode: Radom je obuhvaćeno 294-ero djece rođene 2010. godine, koja su bila redovito cijepljena prema kalendaru cijepljenja te nisu imala kronične bolesti ni čimbenike rizika. Podatci o trajanju dojenja, pohađanju vrtića i akutnim infekcijama djece (akutne respratorne infekcije, akutni otitis media, gastroenterocolitis) dobiveni su iz liječničkih kartona djece u navedenim ordinacijama. U statističkoj analizi primijenjen je χ2 test. Rezultati: Ukupno je dojeno 228-ero djece (77, 6%), a nije dojeno njih 66-ero (22, 4%). Manje od šest mjeseci dojeno je 89-ero djece (39, 0%), od šest do 12 mjeseci dojeno je njih 95-ero (41, 7%), a više od 12 mjeseci dojeno je 44-ero (19, 3%) djece. Vrtić je pohađalo 129-ero djece (43, 9%), a njih 165-ero nije (56, 13%). Djeca koja nisu pohađala vrtić imala su manju učestalost akutnih infekcija u drugoj i trećoj godini života od one koja su pohađala vrtić, bez obzira na to jesu li i koliko dugo bila dojena. Najmanja učestalost akutnih infekcija zabilježena je u prvoj godini života, što se može pripisati visokom postotku dojene djece i neizloženosti riziku „vrtićkih“ infekcija. Zaključak: Pohađanje vrtića i izloženost infekcijama u kolektivu povezani su s većom učestalošću akutnih infekcija u djece u dobi od 24-36 mjeseci, neovisno o trajanju dojenja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
072-0000000-0249 - Longitudinalna studija o rastu i razvoju djece predškolske dobi u Hrvatskoj (Grgurić, Josip, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Klinika za dječje bolesti
Profili:
Anita Pavičić Bošnjak
(autor)
Maja Batinica
(autor)
Vesna Herceg-Čavrak
(autor)
Višnja Tokić
(autor)