Pregled bibliografske jedinice broj: 733277
Je li Alzheimerova bolest javno-zdrastveni prioritet?
Je li Alzheimerova bolest javno-zdrastveni prioritet? // Neurologica Croatica 61 (Supl. 5) - Abstracts of the 3rd Croatian Congress on Dilemmas in Neurology with International Participation
Zagreb: Denona, 2012. str. 21-21 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 733277 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Je li Alzheimerova bolest javno-zdrastveni prioritet?
(Is Alzheimer's disease a public health priority?)
Autori
Mimica, Ninoslav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Neurologica Croatica 61 (Supl. 5) - Abstracts of the 3rd Croatian Congress on Dilemmas in Neurology with International Participation
/ - Zagreb : Denona, 2012, 21-21
Skup
3. hrvatski kongres: Dileme u neurologiji s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 17.10.2012. - 21.10.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Alzheimerova bolest ; starija životna dob ; epidemiologija ; incidencija ; liječenje
(Alzheimer's disease ; older age ; epidemiology ; incidence ; treatment)
Sažetak
Alzheimerova bolest (AB) već više od 100 godina izaziva pozornost stručnih, ali sve više i laičkih krugova. U početku percipirana kao rijetka bolest koja se javlja poglavito kod mlađih osoba, danas se suprotno tome smatra čestom bolešću treće životne dobi. Kako se prosječni ljudski životni vijek u svakoj deceniji prošlog stoljeća značajno produljivao, AB se sve češće opažala u trećoj životnoj dobi, tj. u osoba starijih od 65 godina. Danas najveći postotak oboljelih bilježimo u populaciji osamdesetogodišnjaka. Iako je trebalo vremena da se to usvoji, sada više nitko ne dvoji da je upravo pozna dob najhitniji rizični faktor AB. Značajno globalno produljenje prosječnog ljudskog vijeka dovelo je, i još uvijek dovodi, do enormnog porasta broja slučajeva oboljelih od AB. Procjenjuje se da u Hrvatskoj boluje preko 80.000 ljudi od nekog oblika demencije a očekuje se da će taj broj rasti kao i u drugim zemljama. U posljednje vrijeme poglavito se bilježi rast broja slučajeva u mnogoljudnim zemljama Azije (Kina, Indija). Prema podatcima iz 2005. godine, u svijetu je 2001. godine bilo 24 milijuna oboljelih od demencije, a projekcije su bile da će se taj broj do 2040. učetverostručiti i doseći 81 milion oboljelih. Podatci objavljeni 2009. godine ukazali su da će se prevalencija demencije gotovo udvostručivati svakih dvadeset godina, pa će tako od pretpostavljenih 35 milijuna oboljelih u 2010. godini doseći broj od 65, 7 milijuna 2030. godine, a 2050. godine broj od 115, 4 milijuna oboljelih od demencije. Smatra se da bi od toga i do 70% otpadalo na oboljele od AB. Japan, kao zemlja u kojoj ljudi prosječno žive najdulje, očekuje da će do 2050. godine imati preko milijun stogodišnjaka, a među njima i cca 50% osoba s demencijom. Mnoge zemlje ulažu znatna sredstva u razvoj novih antidementiva, ali isto tako osmišljavaju akcijske planove za borbu i suživot s demencijom jer će AB, kao najčešći uzrok demencije, uskoro postati globalni javno- zdravstveni prioritet.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
Napomena
Indexed / Abstracted in: Neuroscience Citation Index ; EMBASE / Excerpta Medica
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinika za psihijatriju Vrapče
Profili:
Ninoslav Mimica
(autor)