Naslov
Strategije razvoja i aktualni rezultati studija imunološkog liječenja Alzheimerove bolesti
(Development Strategy and the actual results of studies of the immune treatment of Alzheimer's disease)

Autori
Kalinić, Dubravka ; Kovačić Petrović, Zrnka ; Žakić Milas, Danijela ; Rigler Kunović, Rajka ; Mimica, Ninoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Neurologica Croatica 61 (Suppl. 4) - Abstracts of the 6th Croatian Congress on Alzheimer’s Disease with International Participation / Šimić, Goran ; Mimica, Ninoslav - Zagreb : Denona, 2012, 163-163

Skup
6. hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Primošten, Hrvatska, 10.10.2012. - 13.10.2012

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
beta amiloid peptid ; antiamiloidna terapija ; kliničke studije ; intravenski imunoglobulini ; detekcija biomarkera ; imunoterapija
(beta amyloid peptide ; an anti-amyloid therapy ; clinical trials ; intravenous immunoglobulin ; detection of biomarkers ; immunotherapy)

Sažetak
Iako je Alzheimerova bolest (AB) vodeći uzrok smrtnosti kod starijih dementnih osoba, još uvijek nema učinkovite terapije za izlječenje ili za značajnije utjecanje na tijek bolesti. (3-amiloid peptid (A(3) je glavna građevna jedinica kortikalnih senilnih plakova koji su ključni neuropatohistološki znak AB. Njegova topljiva, oligomerna forma također je toksična za neurone. Nasljedna AB povezana je s mutacijama gena za sintezu i za preradu amiloidnog prekursorog proteina (APP). Od vremena navedenih spoznaja nastoji se razviti anti-amiloidna terapija. Imunološka anti-amiloidna strategija temelji se na aktivnoj ili pasivnoj imunizaciji koje snižavaju razinu moždanog A(3 i otklanjaju kortikalne amiloidne plakove. Pretkliničke studije su pokazale da imunizacija dovodi do smanjenja amiloidnih plakova, povećanja A(3 u krvi, prevencije nastanka ili poboljšanja postojećeg kognitivnog deficita. Prva klinička studija istraživala je aktivnu munizaciju humanom ANI 792 vakcinom. Dpisana studija prekinuta je u fazi Ilb zbog )zbiljnih nuspojava. Meningoencefalitis javio se u >% tretiranih ispitanika. Smatralo se kako je nogući uzrok nuspojava snažna autoimuna eakcija posredovana T staničnom lozom. Kako bi e izbjegao potencijalni toksični imunološki >dgovor aktivne imunizacije započela su ; traživanja pasivne imunizacije humaniziranim rotutijelima. Od šest trenutno istraživanih lonoklonskih protutijela, tri su u fazi I Tantenerumab, GSK933776A, MABT5102A), :dno je u fazi II (PF- 04360365), a dva su u fazi III liničkih istraživanja (bapineuzumab, solane-imab). Bapineuzumab prvo je monoklonalno iti-A(3 protutijelo koje je ispitivano u fazi III kliničkih istraživanja. Najnoviji rezultati iz kolovoza o.g. nisu potvrdili sposobnost bapineuzu-maba da uspori progresiju bolesti kod nositelja genetskog rizičnog faktora ApoE4, dok se nastavljaju ispitivanja na ApoE4 negativnoj skupini ispitanika. Kliničku primjenu bapineuzumaba može ograničiti i opisana ozbiljna nuspojava vazogenog edema. U fazi II istraživanja solanezumaba, koji se vezuje za oligomere A(3, nije bilo značajnog pozitivnog učinka na poboljšanje rezultata ADAS- Cog ljestvica. Na tržištu su i poliklonski preparati intravenskih imunoglobulina (gammagard, octagam) koji su već pokazali djelotvornost kod različitih neuroloških poremećaja, a imaju afinitet vezivanja na A(3, te se ispituje njihova učinkovitost kod AB. Nedostatak intravenskih imunoglobulina je što im dostupnost ovisi o raspoloživoj količini donirane krvi. Detekcija biomarkera koji su prediktori rizika za razvoj AB, te pravodobna primjena anti-A(3 imunoterapije, prije razvoja masivne ireverzibilne neuritičke distrofije i gubitka neurona, vjerojatno bi omogućila njenu bolju učinkovitost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA