Pregled bibliografske jedinice broj: 733164
Delirij i demencija
Delirij i demencija // Neurologia Croatica 61 (Suppl. 4) - Abstracts of the 6th Croatian Congress on Alzheimer’s Disease with International Participation / Šimić, Goran ; Mimica, Ninoslav (ur.).
Zagreb: Denona, 2012. str. 148-148 (poster, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 733164 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Delirij i demencija
(Delirium and dementia)
Autori
Drmić, Stipe ; Pongrac, Tomislav ; Mimica, Ninoslav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Neurologia Croatica 61 (Suppl. 4) - Abstracts of the 6th Croatian Congress on Alzheimer’s Disease with International Participation
/ Šimić, Goran ; Mimica, Ninoslav - Zagreb : Denona, 2012, 148-148
Skup
6. hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Primošten, Hrvatska, 10.10.2012. - 13.10.2012
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
delirij ; demencija ; demencija Alzheimer tipa ; F05.1 ; etilogija ; liječenje ; diferencijalna dijagnoza
(delirium ; dementia ; Alzheimer's ; F05.1 ; etiology ; treatment ; differential diagnosis)
Sažetak
O deliriju i demenciji se često raspravlja zajedno iako je riječ o dva različita klinička entiteta. Delirij je iznenadna, obično povratna, promjena duševnog stanja koja je najčešće karakterizirana konfuznošću i neorijentiranošču. Demencija je kronična progresivna bolest koja za posljedicu ima gubitak pamćenja i deterioraciju svih aspekata psihičkih funkcija. Za razliku od delirija, demencija je obično nepovratna. Obzirom na produženje životnog vijeka i sve veći udio starije populacije u ukupnom stanovništvu možemo govoriti o pandemiji demencija, među kojima je najčešća demencija Alzheimerovog tipa. Delirij superponiran na demenciju (F05.1), prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema, MKB-10 tako postaje najčešći podtip delirija s kojim se kliničari susreću u praksi, češći i od alkoholnog delirija. Etiologija delirija je različita. Delirij može biti posljedica različitih stanja ili poremećaja u rasponu od jednostavne dehidracije do intoksikacije lijekovima ili kod razvoja infekcija. Najčešće se događa u odrasloj dobi kod osoba koje već imaju oštećenje mozga, npr. kod osoba s ozbiljno narušenim somatskim statusom i/ili s demencijom. Delirij kao akutna dekompenzacija psihičkog stanja zahtjeva hitno i intenzivno liječenje te je vrlo važno razlikovati delirij superponiran na demenciju od simptoma same demencije. Pacijent u deliriju postane iznenada smeten, dezorijentiran, psihomotorno uznemiren (rjeđe usporen), poremećena je percepcija, mišljenje, emocije, ciklus budnost- spavanje. Demencija koja nastaje kod Alzheimerove bolesti obično započinje jedva primjetno. Prvi znak može biti zaboravljanje skorašnjih događaja, iako katkada bolest počinje depresijom, strahovima, tjeskobom ili promjenama ličnosti. Poznavanje glavnih značajki oba entiteta olakšava diferencijalnu dijagnozu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
Napomena
Indexed / Abstracted in: Neuroscience Citation Index ; EMBASE / Excerpta Medica
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinika za psihijatriju Vrapče