Pregled bibliografske jedinice broj: 73300
KVALITATIVNO ODREĐIVANJE GLIJADINA KULTIVARA PŠENICE RP-HPLC METODOM
KVALITATIVNO ODREĐIVANJE GLIJADINA KULTIVARA PŠENICE RP-HPLC METODOM // Zbornik sažetaka / Kovačević, Vlado (ur.).
Zagreb: Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2001. (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 73300 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
KVALITATIVNO ODREĐIVANJE GLIJADINA KULTIVARA PŠENICE RP-HPLC METODOM
(QUALITATIVE DETERMINATION OF GLIADIN COMPOSITION IN WHEAT CULTIVARS BY RP-HPLC)
Autori
Horvat, Daniela ; Jurković, Zorica ; Sudar, Rezica ; Drezner, Georg ; Šimić, Gordana ; Pavlinić, Dinko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka
/ Kovačević, Vlado - Zagreb : Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2001
Skup
37. znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 19.02.2001. - 23.02.2001
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Sažetak
Glijadini su rezervni proteini pšenice topljivi u 70% etanolu. Prema sastavu glijadini predstavljaju kompleksnu smjesu monomernih polipeptida s molekularnim masama od 30 do 100 kDa. Reverzna faza tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (RP-HPLC) je brza, ponovljiva, precizna tehnika visoke razlučivosti koja je u zadnjih dvadeset godina našla veliku primjenu u razdvajanju pšeničnih proteina prema njihovoj površinskoj hidrofobnosti.U praksi se koriste različiti sistemi nomenklature glijadina. Wieser i sur. glijadine su podijelili prema aminokiselinskom sastavu u četiri skupine: ω -1, 2 ; ω -5, α i γ . Glijadini kultivara pšenice su ekstrahirani 70% etanolom i kvantitativno analizirani na aparatu Perkin Elmer (Integral 4000)u kombinaciji s DA detektorom (210 nm)i Supelkosil LC-318 kolonom.. Glijadini su eluirani pri protoku 1, 0ml/min s linearnim gradijentom acetonitrilaod 28-56% kroz 55 min na 50°C. Glijadinski sastav pojedinog kultivara je neovisan o uvjetima rasta biljke, o temperaturi u vrijeme rasta, o količini proteina, zaprašivanju ili fumigaciji zrna, te o mrazu i naklijavanju sve do 44 sata. On je prvenstveno genetički određen, i kao takav se vrlo uspješno koristi za utvrđivanje kvalitativnih razlika između kultivara. Budući da većina pšeničnih kultivara ima specifičan glijadinski sastav ("fingerprint"), osim ako se radi o vrlo srodnim kultivarima, nepoznati kultivari mogu se identificirati prema njihovom kromatogramu. Ako postoji sumnja da je uzorak heterogen, zrna se moraju pojedinačno ispitati i rezultat se mora statistički obraditi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Projekti:
00730101
Ustanove:
Poljoprivredni institut Osijek
Profili:
Zorica Jurković
(autor)
Gordana Šimić
(autor)
Georg Drezner
(autor)
Dinko Pavlinić
(autor)
Rezica Sudar
(autor)
Daniela Horvat
(autor)