Naslov
Kvalitativno određivanje glijadina OS kultivara pšenice RP-HPLC metodom
(Qualitative Determination of Gliadin Composition in OS Wheat Cultivars by RP-HPLC)

Autori
Horvat, Daniela ; Jurković, Zorica ; Sudar, Rezica ; Drezner, Georg ; Šimić, Gordana ; Pavlinić, Dinko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
37. znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem : zbornik sažetaka = 37th Croatian Symposium on Agriculture with an International Participation : collection of summaries / Kovačević, Vlado - Osijek : Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ; Hrvatsko agronomsko društvo, 2001, 102-102

ISBN
953-6331-17-9

Skup
37. Znanstveni skup hrvatskih agronoma s medunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 19.02.2001. - 23.02.2001

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
pšenica; glijadinski sastav; identifikacija; RP-HPLC
(wheat; gliadins composition; identification; RP-HPLC)

Sažetak
Glijadini su rezervni proteini pšenice topljivi u 70% etanolu. Prema sastavu glijadini predstavljaju kompleksnu smjesu monomernih polipeptida s molekularnim masama od 30 do 100 kDa. Reverzna faza tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti (RP-HPLC) je brza, ponovljiva, precizna tehnika visoke razlučivosti koja je u zadnjih dvadeset godina našla veliku primjenu u razdvajanju pšeničnih proteina prema njihovoj površinskoj hidrofobnosti.U praksi se koriste različiti sistemi nomenklature glijadina. Prema Woychik i sur. glijadini se mogu podijeliti u četiri grupe: α , β , γ i ω . Da bi se ispitale razlike u glijadinskom sastavu osječkih sorti pšenice glijadini su ekstrahirani 70% etanolom i analizirani metodom RP-HPLC (Perkin Elmer Integral 4000). Glijadinski ekstrakti pojedinih OS kultivara (50ml) propuštani su kroz kolonu Supelcosil LC-318 (25 x 4.1 mm d) pri protoku 1, 0 ml/min s linearnim gradientom acetonitrila kroz 55 min, na 50°C. Glijadinski kromatogram je neovisan o uvjetima rasta biljke, o temperaturi u vrijeme rasta, o količini proteina, zaprašivanju ili fumigaciji zrna, te o mrazu i naklijavanju sve do 44 sata i prvenstveno je genetički određen, i kao takav se vrlo uspješno koristi za utvrđivanje kvalitativnih razlika između kultivara tj. za njihovu identifikaciju. Budući da većina pšeničnih kultivara ima specifičan glijadinski sastav ("fingerprint"), osim ako se radi o vrlo srodnim kultivarima, nepoznati kultivari mogu se identificirati prema njihovom kromatogramu. Ako postoji sumnja da je uzorak heterogen, zrna se moraju pojedinačno ispitati i rezultat se mora statistički obraditi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA