Pregled bibliografske jedinice broj: 732899
Inhibitori receptora P2Y12 u liječenju koronarne bolesti srca – izazovi i perspektiva u optimizaciji antitrombocitnog liječenja
Inhibitori receptora P2Y12 u liječenju koronarne bolesti srca – izazovi i perspektiva u optimizaciji antitrombocitnog liječenja // Cardiologia Croatica
Zagreb, Hrvatska, 2014. (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 732899 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Inhibitori receptora P2Y12 u liječenju koronarne bolesti srca – izazovi i perspektiva u optimizaciji antitrombocitnog liječenja
(P2Y12 receptor inhibitors in coronary artery disease – challenges and perspectives in optimizing antiplatelet therapy)
Autori
Samardžić, Jure
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Cardiologia Croatica
/ - , 2014
Skup
10. kongres Hrvatskoga kardiološkog društva S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.11.2014. - 09.11.2014
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
koronarna bolest; antitrombocitna terapija; prilagodba terapije; inhibitori receptora P2Y12; personalizirana kardiologija
(coronary artery disease; antiplatelet therapy; modifying therapy; P2Y12 inhibitors; personalized cardiology)
Sažetak
Antitrombocitni lijekovi imaju temeljnu ulogu u akutnoj i kroničnoj farmakoterapiji koronarne bolesti srca (KBS) jer smanjuju rizik od ishemijskih kardijalnih i cerebrovaskularnih događaja. Klopidogrel je najviše upotrebljavani inhibitor receptora P2Y12, unatoč vrlo varijabilnom učinku na koji mogu utjecati različiti čimbenici. Razvojem i primjenom novih, snažnijih inhibitora receptora P2Y12 s uniformnijim antitrombocitnim učinkom, kao što su prasugrel i tikagrelor, reducirana je stopa ishemijskih događaja u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom (AKS), no uz cijenu povišenog rizika krvarenja. Proširenim izborom lijekova u blokadi receptora P2Y12 liječnici nisu više suočeni samo s izazovom snižavanja ishemijskog rizika, već i s rizikom za nastanak jatrogenog krvarenja koji je nerijetko teško procijeniti jer se neki čimbenici rizika za ishemijske i krvareće incidente preklapaju. U vremenu progresivnog individualiziranog pristupa liječenju i sve većeg značaja farmakoekonomike, potrebne su učinkovite, sigurne i dostupne strategije liječenja bolesnika s AKS-om kako bi se smanjio rizik za nove ishemijske događaje, a da se ne uveća rizik od krvarenja. Zadnjih nekoliko godina je ideja prilagođavanja antitrombocitne terapije prema testovima reaktivnosti trombocita bila suočena s neuspjehom zbog negativnih rezultata velikih randomiziranih studija. Budući da su te studije uglavnom uključivale bolesnike sa stabilnom KBS, a znajući da je povišena ostatna reaktivnost trombocita snažnije povezana s neželjenim ishodima kod bolesnika s AKS-om, ispitivanje rutinske uporabe testova reaktivnosti trombocita u odlučivanju o antitrombocitnoj terapiji u akutnim aterotrombotskim događajima kao ideja još nije napuštena. Daljnja ispitivanja uporabe inhibitora receptora P2Y12, testova reaktivnosti trombocita i personaliziranog pristupa u antitrombocitnom liječenju su nužna radi bolje procjene ishemijskog i krvarećeg rizika, optimizacije liječenja i poboljšanja ishoda bolesnika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinički bolnički centar Zagreb
Profili:
Jure Samardžić
(autor)