Naslov
Citokinski sastav suza u bolesnika sa hipertireozom
(Tear film cytokine composition in patients with hyperthyroidism)

Autori
Juri Mandić, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
16.07

Godina
2014

Stranica
69

Mentor
Stiglmayer, Neda

Ključne riječi
citokini; Gravesova bolest; distiroidna orbitopatija; hipertireoza
(Citokines; Graves disease; disthyroid orbitopathy; hyperthireosis)

Sažetak
UVOD: Sindrom „suhog oka“ je najčešći i gotovo uvijek prvi oftalmološki simptom koji se javlja u bolesnika sa Gravesovom hipertireozom, sa ili bez klinički manifestne Gravesove orbitopatije. Najčešće ga karakteriziraju osječaj žuljanja, pečenja, svjetloplahosti, pojačanog suzenja, promjene vidne oštrine. Još i danas u kliničkoj praksi, retrakcija vjeđa, proptoza bulbusa i lagoftalmus u bolesnika sa GO smatraju se odgovornima za sindrom „suhog oka“ tj.promjenu osmolarnosti suza, ubrzanu evaporaciju suznog filma i posljedično tome strukturalna oštećenja rožnice. Terapija je simptomatska: pojačana lubrikacija prednjeg segmenta, nošenje zaštitnih naočala ili vlažnih komorica i kirurško smanjenje vjeđnog rasporka. Razvoj tehnologije omogućio je bolje razumijevanje proteomike suza i autoimunosti prednjeg segmenta oka , pa su tako u suzama zdravih kao i kod bolesnika sa različitom patologijom prednjeg segmenta oka otkriveni citokini, kemokini i faktori rasta. Postavljena je hipoteza da je u podlozi svakog sindroma „suhog oka“ bez obzira na etiologiju, upalno zbivanje. Kod bolesnika sa Gravesovom hipertireozom , koji imaju potencijal da razviju Gravesovu orbitopatiju, uloga autoimunosti posredovane citokinskom mrežom proteže se još dalje. Naime, u orbitalnom tkivu suzne žlijezde, ekstraokularnim mišićima, vezivnom i masnom tkivu otkrivena je šarolika citokinska infiltracija- TNF-α, IL1-α, IL1-β, IFN-γ, IL4, IL6, IL10 (4, 7, 118 ) CILJ ISTRAŽIVANJA: Upotrebom kvalitativnih i kvantitativnih testova funkcije suznih žlijezda i dijagnostiku stanja na prednjem segmentu oka, te simultanim određivanjem koncentracija 12 citokina u suzama kontrolne skupine zdravih ispitanika i bolesnika sa hipertireozom bez GO , utvrditi postojanje strukturalnih oštećenja rožnice i njihovu međusobnu povezanost. Određivanjem apsolutnih koncentracija citokina u obje skupine pri prvom pregledu ustanoviti razliku u citokinskom sastavu suza u obje skupine. U periodu praćenja od 24 mjeseca utvrditi da li postoji veza između citokinskog sastava suza u trenutku postavljanja dijagnoze Gravesove hipertireoze bez manifestne GO i kasnijeg razvoja klinički manifestne GO. ISPITANICI I METODE: U istraživanju su sudjelovale zdrava kontrolna skupina i skupina bolesnika sa tek postavljenim dijagnozama Gravesove hipertireoze bez manifestne Gravesove orbitopatije Kod svih ispitanika pri prvom pregledu uzet je uzorak suza za analizu citokinskog sastava. Svi ispitanici prošli su kompletan oftalmoški pregled koji je proširen kvalitativnom i kvantitativnom analizom funkcije suznih žlijezda (Schirmer I, II, TBUT) te ultrazvučnim mjerenjem debljine medijalnih ekstraokularnih mišića. REZULTATI: Kvalitativnom i kvantitativnom analizom funkcije glavne i akcesornih suznih žlijezda (TBUT1, 2 i Schirmer I i II 1, 2) utvrđeno je postojanje upalnog procesa na prednjem segmentu oka sa posljedičnim strukturalnim oštećenjima rožnice već pri prvom pregledu u skupini „B“. U periodu praćenja od 24 mjeseca potvrđena je pozitivna veza između trajanja Gravesove hipertireoze i pogoršanja istih nalaza, pri čemu TBUT uvjerljivije korelira sa pogoršanjem nalaza od Schirmer testa i fluoresceinske probe. Usporedbom korelacija koncentracija citokina sa TBUT-om i Schirmer testovima, pokazalo se da je citokinski sastav bolji pokazatelj upalnih promjena u najranijoj fazi bolesti kada izostaju klinički simptomi i znakovi bolesti na prednjem segmentu oka. Nađene su povišene vrijednosti gotovo svih pro-upalnih citokina u skupini „B“ u odnosu na skupinu „Z“, od kojih je statistički značajno povišenje citokina IL6, IL8, IFNγ, MCP-1. IL8 je u skupini „B“ povišen pri prvom mjerenju. Bolesnici iz skupine „B“ koji su razvili GO 24 mjeseca kasnije imaju više vrijednosti IL8 od bolesnika iz skupine „B“ koji nisu razvili GO. Koeficijenti korelacija u skupini „B“ između svih citokina sa protu-upalnim citokinima pokazali su se pozitivno statistički značajni za omjere IL6/IFN-γ, IL8/IL10, IL1-α/VEGF i MCP-1/IFNγ tj. što je viši IL6, viši je i IFN-γ itd. Deskriptivna statistika nije pokazala statistički značajnu vezu između omjera citokina i razvoja GO nakon 24 mjeseca. 24 mjeseca od postavljanja dijagnoze Gravesove hipertireoze, 28, 57 % ispitanika iz skupine „B“ razvilo je GO, od toga su 23, 81% žene , a 4, 76% muškarci. EGF epitelijalni mitogen- citokin kojeg luče suzne žlijezde , iako bez statističke značajnosti, povišen je u skupini „B“ u onih bolesnika koji su razvili GO Rezultati Fisherovog egzaktnog testa pokazali su statistički značajnu vezu između statusa pušenja i razvoja GO, tj. svi bolesnici koji su nakon 24 mjeseca razvili GO bili su pušači, a niti jedan nepušać nije razvio GO. 26, 67% pušaća nije razvilo GO. ZAKLJUČAK:Naše istraživanje potvrdilo je hipotezu da je autoimuno upalno zbivanje na prednjem segmentu oka odgovorno za strukturalna oštećenja rožnice tj. da kod bolesnika sa tek postavljenom dijagnozom Gravesove hipertireoze koji nemaju znakova klinički manifestne GO(retrakcija vjeđa, proptoza, lagoftalmus), postoji disbalans u citokinskom sastavu suza praćen strukturalnim oštećenjima rožnice u odnosu na zdrave ispitanike. Citokinski sastav suza u najranijoj fazi bolesti GO bolji je pokazatelj zbivanja na prednjem segmentu oka od do sada korištenih testova TBUT a i Schirmer I i II.Ta činjenica otvara mogućnost stvaranja novog dijagnostičkog algoritma za sindrom „suhog oka“ kod GO. Povišene vrijednosti IL8 u skupini „B“ čini poveznicu između upalnog zbivanja na prednjem segmentu oka sa upalnim zbivanjem u orbiti. Otkrivanje citokina odgovornih za pokretanje upalnog procesa i na prednjem segmentu oka i u orbiti kod bolesnika sa GO omogućit će razvoj visoko diferentne etiološke terapije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti

POVEZANOST RADA