Naslov
Digitalizacija građe
(Digitisation of materials)

Autori
Badurina, Boris ; Baričević, Zvonimir ; Dragija, Martina ; Golub, Koraljka ; Zlodi, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova 2. i 3. seminara / - Zagreb : Hrvatsko muzejsko društvo, 2000, 254-257

Skup
Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture

Mjesto i datum
Rovinj, Hrvatska, 16.11.1999. - 17.11.1999

Vrsta sudjelovanja
Ostalo

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
tehnike digitalizacije; specifičnosti digitalizacije arhivskog gradiva; specifičnosti digitalizacije knjižnične građe; specifičnosti digitalizacije muzejske građe; studentski projekti
(digitisation techniques; specifics of archival material digitisation; specifics of library material digitisation; specifics of museum material digitisation; students' projects)

Sažetak
Značenje arhivskog gradiva kao povijesnog izvora nameće potrebu njegove svekolike zaštite. Razvojem fotografije i njene izvedenice mikrografije otvaraju se neslućene mogućnosti za izradu preslika izvornih oblika arhivalija. Kvalitetna preslika koju je moguće dati na uporabu korisnicima arhivskog gradiva omogućava zaštitu izvornika jer ga čuva od habanja, atmosferalija, otuđenja, elementarnih i drugih nepogoda koje ga mogu zadeseti u očekivanom beskonačnom vijeku trajanja. Arhivsko gradivo, zbog svojeg specifičnog oblika (pretežito dvodimenzionalni oblici u rinfuzi ili uvezu) pogodno je za snimanje koračnim (starije arhivsko gradivo) i protočnim (novije, a osobito suvremeno arhivsko gradivo) analognim, digitalnim i hibridnim kamerama sa simetričnom rasvjetom. U novije vrijeme analogni zapis na različitim podlogama (metal, staklo, papir, film) izložen je konkurenciji digitalnog zapisa na, još uvijek često po kapacitetu, veličini i načinu zapisa, promjenjivim medijima (FLOPPY, MO, CD, DVD ). Prednosti digitalne slike očituju se najviše u trenutnoj mogućnosti prijenosa na daljinu i strojnoj čitljivosti čime ona postaje dostupna najširem krugu korisnika, potencijalnih ugrozitelja izvornih oblika arhivskog gradiva. Na ovaj način digitalna slika pruža najveći stupanj zaštite kojeg je teško nadomjestiti bilo kojim analognim oblikom. Dodajmo tome i prednosti koje se odnose na mogućnosti rekonstrukcije oštećenih slika, bilo da se radi o fizičkom oštećenju (lom, deformacija, ogrebotina itd.) ili kemijskim procesima (izblijeđivanje, promjena boja itd.) uzrokovanim uvjetima čuvanja. Također, za arhivsko gradivo, zbog njegove dostupnosti izuzetno važna osobina digitalne slike jest mogućnost pridruživanja slike njezinom opisu. No, arhivska praksa nameće i druge kriterije po kojima se ocjenjuje podobnost neke tehnike u zaštiti arhivalija. Na današnjem stupnju razvoja digitalna tehnika nema odgovora po pitanju standarda (ona je još uvijek izvrgnuta čestim promjenama), a onda ni vjerodostojnosti preslika kao ni trajnosti medija na kojem se informacija pohranjuje. Sigurnost preslike koja ponekad, u slučaju da dođe do uništenja izvornika, postaje važna koliko i sam izvornik, nameće potrebu daljnje uporabe analognog zapisa. S druge strane, današnji uvjeti života kao i razvoj komunikacijskih sredstava iziskuju brz pristup informaciji koji je moguć isključivo uz primjenu digitalne tehnike. Pomiriti ovako različite potrebe moguće je jedino kompromisom, t.j. hibridnom tehnikom snimanja, bilo da se ona izvodi kamerama s hibridnom glavom ili se postojeći snimci (fotografije, mikrofilmski svitci, mikrofishevi, aperturne kartice itd.) skeniraju u namjenskim skenerima. Najviši stupanj sigurnosti uz brz pristup informaciji kojeg pruža hibridna tehnika najviše daje, ali i traži, osobito kada su u pitanju materijalna sredstva koja nisu beznačajna u strategiji odlučivanja o načinu zaštite arhivskog gradiva. Na ideju o izradi digitalne zbirke ispitne literature (http://www.ffzg.hr/infoz/biblio/dz) studente je potakla nedostupnost i nedovoljan broj primjeraka ispitne literature. Stavljanjem na Web, svaki bi student mogao doći do tražene građe. Prvi stadij projekta sastojao se od slijedećih faza: prikupljanje relevantnih informacija o sličnim projektima u Hrvatskoj u svijetu, izrada nacrta projekta, prikupljanje i odabir tiskane i elektroničke građe za zbirku, rješavanje problema autorskog prava, digitalizacija (skeniranje, OCR), pretvaranje obrađene građe u HTML, prebacivanje digitalizirane građe na www server Filozofskog fakultet. Drugi stadij obuhvaća: dobivanje dodatnog prostora na disku servera radi povećavanja zbirke označivanje dokumenata ključnim riječima i izrada pretraživača. Korištene su tri metode pretvaranja građe u digitalni oblik: digitalizacija, prepisivanje tiskane građe, prikupljanje građe koja već postoji u elektroničkom obliku. Kao izlazni format korišten je HTML zbog jednostavnog svladavanja i korištenja, velikog broja dostupnih alata za rad s ovim formatom i dostupnosti najpopularnijih pretraživača (Netscape Communicator, Internet Explorer). Problem autorskog prava rješavali smo kontaktiranjem autora, koji su uglavnom profesori i knjižnični stručnjaci u Hrvatskoj. Projekt se ne financira, priprema i digitalizacija građe obavljala se na vlastitoj opremi studenata, a planira se nabaviti barem jedan PC sa skenerom i vezom na Internet. Goran Zlodi (Katedra za muzeologiju, Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet Zagreb) govorit će o specifičnostima digitalizacije muzejske građe i izložiti o radu sa studentima muzeologije na digitalizaciji pri postavljanju virtualne izložbe (http://www.ffzg.hr/infoz/muzej/zg-bastina/)

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA