Pregled bibliografske jedinice broj: 732426
Sanacija klizišta „Dunjevac“ u Zagrebu
Sanacija klizišta „Dunjevac“ u Zagrebu // Sanacija, tehničko praćenje i održavanje u geotehnici / Matešić, Leo ; Sokolić, Igor (ur.).
Zagreb: Hrvatsko geotehničko društvo, 2013. str. 102-103 (ostalo, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso))
CROSBI ID: 732426 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sanacija klizišta „Dunjevac“ u Zagrebu
(Rehabilitation of Landslide "Dunjevac" in Zagreb)
Autori
Lebo, Željko ; Verić, Franjo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), ostalo
Izvornik
Sanacija, tehničko praćenje i održavanje u geotehnici
/ Matešić, Leo ; Sokolić, Igor - Zagreb : Hrvatsko geotehničko društvo, 2013, 102-103
ISBN
978-953-95486-3-4
Skup
Sanacija, tehničko praćenje i održavanje u geotehnici
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 17.10.2013. - 19.10.2013
Vrsta sudjelovanja
Ostalo
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
piloti; sidra; klizište; ojačanje; zaštita; rizik
(piles; anchors; landslide; reinforcement; protection; risk)
Sažetak
Sažetak. Na prostoru između ulice Dunjevac i Sokolovac iznad bolnice „Sveti Duh“ u Zagrebu izvedena je stambeno poslovna građevina (SPG) Dunjevac uz zasjecanje i ukopavanje terena u padinu sa denivelacijama od 6.7 do 23.5 m. U radu se analiziraju problemi nastali tijekom izvedbe zaštite građevinske jame. Problemi se sastoje od aktiviranja postojećeg klizišta u jednom dijelu građevne jame, te kasnijoj sanaciji klizišta i ojačanje već izvedenog dijela zaštitne konstrukcije na drugom dijelu jame gdje nije došlo do klizanja tla. Aktiviranjem klizišta Dunjevac došlo je do izravne ugroženosti mehaničke otpornosti i stabilnosti obiteljskih kuća na udaljenostima cca 45 m od samog gradilišta. Klizište je okarakterizirano sa dubokom kliznom plohom, a zahvatilo je tlocrtnu površinu od cca 50x75 m, što je potvrđeno kasnijim dodatnim istraživanjima. U radu se navodi proces sanacije i nadzora nad gradnjom sa posebnim naglaskom poduzimanja hitnih mjera za sprečavanje širenja aktiviranog klizišta. Jedan od najvećih izazova je kako, pojavom aktiviranja klizišta, ocjeniti razinu stabilnosti pokosa kliznog tijela, te hazard i rizik ugroženosti susjednih objekata koji su već zahvaćeni klizanjem. U tu svrhu poduzete su odgovarajuće mjere koje su između ostalih uključivale zatrpavanje građevinske jame uz provedbu dodatnih geoloških i geotehničkih istražnih radova. Stručnom valorizacijom postojećih projekata, dodatnim analizama nakon istraživanja, te izborom novih parametara čvrstoće i geometrije slojeva došlo se do spoznaje da su potrebna značajna pojačanja postojeće potporne konstrukcije (promjene u promjeru i dubini pilota te duljini geotehničkih sidara). Stoga je ocjenjeno da je potrebno korigirati postojeće projektno rješenje sa svrhom ojačanja zaštitne konstrukcije na dijelovima jame gdje nije došlo do klizanja. Izbor parametara kod sanacije i ojačanja je pažljivo biran kao i stupanj rizika u želji da se postignu dva cilja: •sigurnost u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti zaštitne konstrukcije •dokazati investitoru da su financijski troškovi sanacije i ojačanja minimizirani do granice racionalnog stupnja radne i trajne sigurnosti i ekonomske opravdanosti
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Građevinarstvo
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Tehničko veleučilište u Zagrebu