Naslov
Važnost koordinatora studije u kliničko-farmakološkim ispitivanjima potencijalnih antidementiva
(The importance of the study coordinators in clinical pharmacology studies of potential antidementia-drugs)

Autori
Gregurević, Marina ; Mimica, Ninoslav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Neurologia Croatica 61 (Suppl. 4) - Abstracts of the 6th Croatian Congress on Alzheimer’s Disease with International Participation / Šimić, Goran ; Mimica, Ninoslav - Zagreb : Denona, 2012, 99-100

Skup
6. hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Primošten, Hrvatska, 10.10.2012. - 13.10.2012

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
antidementivi; istraživanje; koordinator studije; studijska sestra
(antidementia drugs; research; study-coordinator; study-nurse)

Sažetak
Farmakoterapija Alzheimerove bolesti (AB) bilježi već dulje vrijeme znatnu stagnaciju. Današnja standardna farmakoter apij a antidementivima svodi se u stvari na četiri lijeka (donepezil, rivastigmin, galantamin i memantin), a od dolaska na tržište najnovijega medu njima prošlo je već više od 10 godina. Stoga i ne ćudi da postoji intenzivna aktivnost farma industrije s jedne strane, te pritisak bolesnika s druge strane, u smjeru inovativnog liječenje AB. Iz navedenog razloga, ali i iz specifičnog hrvatskog razloga, a to je da niti jedan antidementiv nije moguće prepisati na teret zdravstvenog osiguranja, postoji velik interes oboljelih i njihovih njegovatelja za participiranjem u kliničkim farmakološkim studij ama potencij alnih antidementiva. Gledajući unazad više od dvadeset godina, klinička farmakološka istraživanja postaju sve brojnija, no isto tako sve više tehnički zahtjevna. Koristi se sofisticirana tehnologija, baterije testova koje evaluiraju i prate stanje sve su ekstenzivnije. Kliničke farmakološke studije potencijalnih antidementiva zahtijevaju uključivanje sve većeg broja stručnjaka različitih profila (na pr. liječnike opće medicine, specijaliste psihijatre i neurologe, radiologe, psihologe, medicinske sestre, educirane ocjenjivače, različite administratore i dr.) te se nameće potreba koordinacije među njima u odnosu na osobe oboljele od demencije i njihove njegovatelje. U želji da se dobije na vremenu sve više i više parametara obrađuje se u jednoj studiji. Gotovo da više i nema studije psihofarmaka koja istovremeno ne evaluira' i genetiku, tražeći homologne skupine odnosno specifičan učinak studijskog lijeka na različite subpopulacije ispitanika ; u istoj studiji ocjenjuje se efikasnost i sigurnost, određuje se najprikladnija doza itd. Zbog svega gore navedenog, uloga koordinatora studije (eng. study coordinator) danas je neophodna, zahtjevna, odgovorna, a poglavito kada se radi o segmentu vulnerabilne populacije kao što su to osobe oboljele od demencije i njihovi njegovatelji. Naime, od dobrog koordinatora studije očekuje se dašto više sudionika ostane do kraja u studiji, a to dakako podrazumijeva vladanje komunikacijskim vještinama kako bi se mogla održati pozitivna i motivirajuća atmosfera kroz dulji period (često i više od godine dana), usprkos čestoj deterioraciji općeg stanja oboljelog i zamora njegovatelja. Iz našeg dugogodišnjeg iskustva, poglavito ako se ne radi o velikom broju sudionika unutar jedne studije, smatramo da je praktično i korisno, da iskusna studijska sestra ujedno obnaša i ulogu koordinatora studije. Jasno da je potrebno da ta osoba prije toga bude educirana u tom smislu, da vlada komunikacijskim vještinama, pa će se na taj način, i ova minimalno invazivna, ali ipak česta i ponekad neugodna procedura uzimanja kojekakvih bioloških uzoraka olakšati.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

Napomena
Indexed / Abstracted in: Neuroscience Citation Index ; EMBASE / Excerpta Medica

POVEZANOST RADA